struka(e):
ilustracija
KLJUN, oblici ptičjih kljunova – 1. ružičastoga plamenca, 2. bijele žličarke, 3. obične strnadice, 4. modroga stjenjaka, 5. sokola, 6. velikoga ronca, 7. australskoga nesita, 8. modronoge sabljarke, 9. crne škarokljune, 10. divljeg goluba, 11. krupnokljune čaplje, 12. indijskoga kljunorošca, 13. pilokljunoga paprikara, 14. rode, 15. blistavoga ražnja, 16. crne čiope

kljun (lat. rostrum), organ ptica, nastao produljenjem gornje i donje čeljusti pa se sastoji od gornjeg i donjeg dijela, prevučen rožnatom navlakom (rhamphotheca); na gornjem su dijelu nosnice. U nekih ptica (golubovi, sove, papige, sokolovi) razvila se na stražnjem kraju kljuna ružičasta kožica, tzv. pokljunica ili voskovica (ceroma). Kljun služi za uzimanje hrane, čišćenje perja, gradnju gnijezda, za napad i obranu; on je i organ njuha. U različitih se ptica kljun znatno razlikuje po obliku i veličini: može biti ravan, sabljast, žličasto proširen, asimetričan, s kukicom na vrhu, nabran itd. Boja mu je promjenljiva: ovisi o dobi, spolu i godišnjem dobu, a često je živo obojen. Sezonski se može promijeniti čak i oblik kljuna, a kod kljunorožaca i pelikana mijenja se rožnata navlaka. Današnje ptice nemaju u kljunu zube, za razliku od izumrlih zubatih ptica iz mezozoika. – Organ nalik na kljun razvio se i u nekih sisavaca (jednootvori), gmazova (kornjače) i glavonožaca (sipa, hobotnica).

Citiranje:

kljun. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kljun>.