struka(e): povijest, hrvatska

Antunović Aljmaški, hrvatska plemićka obitelj. Plemićki status i pridjevak Aljmaški, koji je 1698. od cara Leopolda I. dobio Stjepan, potvrdila je 1754. komisija za pregled plemićkih povelja. U popis plemića Bačke županije uvršteni su Stjepanov potomak Matija i njegovi zakoniti nasljednici (1807). Zajedno s nekim drugim obiteljima posjedovali su imanja Bački Aljmaš (danas Bácsalmás u Madžarskoj) i Kunbaju. Članovi obitelji obavljali su važne službe u Bačkoj županiji i Subotici, a najpoznatiji je među njima Ivan Antunović (1815–88), biskup, preporoditelj i dobrotvor. Ističu se još: Albert, 1825. imenovan drugim, a 1829. prvim podžupanom Bačke županije; Matija, kraljevski veliki bilježnik u Subotici, koji je podupirao zahtjev da učitelji u bunjevačkim školama moraju znati hrvatski, te Matijin sin Josip (1852–1942), od 1881. ravnatelj bolnice i od 1885. glavni liječnik u Subotici, koji je 1888. i 1891. izabran za zastupnika Slobodoumne stranke u Ugarskome saboru i koji se isticao brigom za napredak pučkoga jezika i sudjelovanjem pri organiziranju katoličkih skupština i društava.

Citiranje:

Antunović Aljmaški. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/antunovic-aljmaski>.