struka(e):

kolnjaci (Rotatoria), razred oblenjaka (Aschelmintes); najmanje mnogostanične životinje, duge 0,4 do 2,5 mm. Po vanj. izgledu i načinu života slični su naljevnjacima. Većinom se nalaze u slatkim vodama (npr. Brachionus, Pedalion), gdje su važna hrana krupnijim slatkovodnim organizmima. U moru ih je mnogo manje (npr. Conochilus, Keratella), a neke su se vrste prilagodile životu na kopnu (npr. Callidina). Tijelo im se sastoji od glave, trupa i repa. Na glavi je kružni vijenac trepetljika (rotatorni aparat), koji neprekidno treperi i time pokreće životinju, a stvaranjem struje vode prinosi hranu ustima. Valjkast trup zaštićen je hitinskim oklopom. Rep služi životinji za pričvršćivanje o dno (kod bentoskih oblika). Mužjaci, vrlo rijetki, mnogo su manji od ženki. U životnom ciklusu kolnjaka smjenjuje se spolna generacija s partenogenetskom (→ partenogeneza). Neoplođena jaja spolne generacije daju mužjake, a oplođena ženke. U jednoj godini mogu imati jedan, dva ili više životnih ciklusa (monociklične, diciklične i policiklične vrste), a uz to mijenjaju svoj oblik u pojedinim sezonama (→ ciklomorfoza). Za suše ili jake studeni mogu provesti i nekoliko mjeseci u stanju lažne smrti (anabiotsko stanje). U osušenom stanju podnose goleme temperaturne razlike; i do 7 sati izdrže nisku temperaturu od –270 °C (u žitkom gelu) i odmah zatim (nakon 5 min) temperaturu od 100 °C. Kolnjaci su ugl. kozmopoliti, a u osušenom stanju širi ih vjetar. Poznato je oko 1700 vrsta. Razred obuhvaća tri reda: Seisonacea, Bdelloidea i Monogononta.

Citiranje:

kolnjaci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/kolnjaci>.