struka(e):
ilustracija
KOLO, slavonsko

kolo, narodni skupni ples, poslije društveni i umjetnički ples. Postoje mnogobrojne vrste i podvrste kola, koje se razlikuju po broju, sastavu (muško, žensko, mješovito) i poretku plesača. Osnovni je poredak krug, koji može biti zatvoren, otvoren, dvostruk, jednostruk, spojen ili nespojen (ako se rukama izvode neke popratne radnje). Kolo katkad prelazi u parove ili trojke. Kola se razlikuju i po broju koraka u plesačkoj frazi i načinu plesanja (trčanje, poskakivanje, drmanje i sl.). Kretanje plesača također je različito: na mjestu, prema naprijed, prema natrag, u lijevo, u desno, u koso, po kružnici i dr. Kola se razlikuju i tempom, koji može biti jednak kroz cijeli ples ili različit u pojedinim njegovim dijelovima. Kolo se može plesati uz vokalnu, instrumentalnu (gajde, lijerica, tambura, bubanj, instrumentalni sastavi i dr.), vokalno-instrumentalnu pratnju ili bez glazbene pratnje (nijema kola). Kola se također razlikuju po vremenu i prigodi izvođenja (proljetno, mrtvačko, vuzmeno) i po kraju nastanka (ličko, slavonsko, srijemsko). Raznolikost se kola očituje i kroz njihove nazive: drmeš (po načinu plesanja); dvojka, četverac (po broju koraka); djevojačko kolo, momačko kolo (po sastavu plesača) i dr. U nekim hrvatskim krajevima kolo nije bilo samo naziv za ples nego i za skup koji pleše, odnosno za plesni događaj u cjelini, koji je u seoskim sredinama imao značajne društvene funkcije (kolo je npr. bilo mjesto upoznavanja mladeži te izabiranja budućih bračnih drugova).

Citiranje:

kolo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/32444>.