struka(e):

Komneni (grčki Κομνηνοί, Komnēnoí), bizantska obitelj iz redova vojnoga plemstva koja je Bizantu dala više vladara. U povijesnim izvorima prvi se spominje Emanuel Erotik Komnen, vojskovođa pod bizantskim carem Bazilijem II. (976–1025) i otac Izaka I. (1057–59), prvoga cara iz te dinastije. S dolaskom Izakova nećaka Aleksija I. (1081–1118) na prijestolje, započelo je razdoblje stogodišnje neprekidne vlasti Komnenâ u Bizantu. Nakon Aleksija I. carski su naslov nosili njegov sin Ivan II. (1118–43), unuk Emanuel I. (1143–80), potom Aleksije II. (1180–83) i Andronik I. (1183–85), s kojim dinastija prestaje. Vladavinu Komnena u XI. st. obilježila je prevlast civilnoga plemstva i činovničke aristokracije, što je dovelo do slabljenja vanjskoga položaja Carstva, ali i snažne unutarnje krize. Istodobno je, radi izobrazbe činovničkoga kadra, u Carigradu otvorena pravna škola te obnovljeno sveučilište, što je utjecalo na obnovu cjelokupnoga kulturnog života. Od doba vladavine Aleksija I. obnovljena je vojna moć Bizantskoga Carstva zahvaljujući učvršćenju vojno-feudalnoga sustava. Usporedo s tim došlo je do razvoja diplomacije, gospodarskoga jačanja Carstva, učvršćenja trgovačkih veza sa Zapadom te razvoja gradova, osobito u provincijama. Nakon gubitka carske vlasti Komneni nisu više dosegnuli nekadašnji ugled. Jedna njihova grana, tzv. Veliki Komneni, vladala je s carskim naslovom u Trapezuntskome Carstvu: prvi je car bio Aleksije (1204–22), unuk Andronika I., a posljednji David II. (1458–61), koji je 1466. bio smaknut u Carigradu. Pojedine kasnije bizantske carske dinastije (Angeli u Carigradu i Epiru, Vataci u Nikeji) nosile su ime Komnen kao svojevrstan vladarski naslov. Među ženama te dinastije ističe se Ana Komnena, povjesničarka, kći cara Aleksija I.

Citiranje:

Komneni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/komneni>.