Konjščina (prije Konjšćina), industrijsko naselje i općinsko središte u Hrvatskome zagorju; 910 st. (2021). Leži na 168 m apsolutne visine, uz željezničku prugu Zagreb–Varaždin. Barokna župna crkva sv. Dominika (1734). Ostatci kasnogotičke utvrde, posjeda grofova Konjskih. Termoelektrana (Jertovec; 42,5 MW); ljevaonica, tvornica energetske opreme. – U srednjovjekovnim dokumentima spominje se pod nazivom Selnica. God. 1334. prvi se put nalazi u popisu župa Zagrebačke biskupije Ivana Arhiđakona Goričkoga, i to kao župa s crkvom sv. Nikole (ecclesia sancti Nicolai de Zelnicha). Od XV. st. bila je u posjedu obitelji Konjski. Kralj Matija Korvin dopustio je 1477. Kristoforu i Ivanu Konjskomu da na posjedu podignu kaštel, koji je bio dovršen oko 1500. Naselje Selnica dobilo je status trgovišta u drugoj polovici XV. st. (oppidum Zelnicza Zenth Domankus). God. 1545. u blizini kaštela osmanski vojskovođa Ulama-paša porazio je vojsku Nikole Zrinskoga i Jurja Wildensteina, a za Seljačke bune 1573. bio je pod opsadom pobunjenih seljaka. Nakon izumrća obitelji Konjski u XVII. st. vlastelinstvo s utvrdom došlo je u vlasništvo plemićkih obitelji (Keglevića, Sermagea i dr.), a potom i Zagrebačke biskupije (1772). God. 1880. potres je oštetio utvrdu, koja poslije nije obnovljena.
