koraljni grebeni

ilustracija
KORALJNI GREBENI

koraljni grebeni, vapnenačke organogene tvorevine u tropskim morima; nastaju djelovanjem različitih organizama, osobito koralja. Koralji, koji uglavnom izgrađuju koraljne grebene, žive u plitkoj (najviše 50 do 60 m dubokoj), čistoj, prozirnoj i normalno slanoj (oko 35‰) vodi tropskog mora između 30°N i 27°S. Najbolje uspijevaju pri temperaturi od 23,5 °C. Prema obliku razlikuju se obalni ili rubni i barijerni koraljni grebeni. Obalni ili rubni koraljni grebeni pružaju se uz kopnene ili otočne obale, od kojih su odijeljeni plitkim kanalom ili lagunom. Barijerne koraljne grebene rastavlja od obale mnogo širi kanal (između Velikoga koraljnoga grebena i australskog kopna oko 2000 km dug i 30 do 140 km širok kanal). Poseban je oblik koraljnoga grebena atol. Koraljne se tvorevine nalaze i na dubinama većima od 1000 m, što znači da su (Darwinova teorija) ti koraljni grebeni i atoli nastali postupnim poniranjem obale ili općenitim spuštanjem morskoga dna. Budući da se u geološkog prošlosti morska razina više puta izdizala i spuštala, nastanak koraljnih grebena može se objasniti i izdizanjem morske razine (npr. nakon pleistocena). Kako bi se održali na životu u površinskom sloju vode, gdje su im životne prilike najpovoljnije, koralji grade greben u visinu. Koraljni grebeni najbogatije su životne zajednice (biocenoze) u moru; u njihovoj izgradnji sudjeluje velik broj životinjskih i biljnih vrsta (vapnenačke alge, školjkaši, puževi, foraminifere i dr.).

koraljni grebeni. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.2.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33121>.