TRAŽI DALJE:
STRUKE:

korizma

korizma (lat. quadragesima: četrdesetina), u Katoličkoj crkvi, razdoblje od 40 dana, od Čiste srijede (Pepelnica) do Velikoga petka, koje služi kao priprava za Uskrs. Uvedeno je u IV. st. kao spomen na biblijske događaje: četrdesetogodišnji boravak Izraelaca u pustinji i četrdesetodnevni Isusov boravak u pustinji. U ranom kršćanstvu to je bilo razdoblje u kojem su se katekumeni kroz pouku u vjeri i kroz kušnje pripremali za krštenje. U srednjem vijeku u korizmi su se prakticirali različiti oblici pokore i posta, od kojih su se neki, u prilagođenim i ublaženim oblicima, održali do danas. Novim crkvenim odredbama (1966) pokorničkim danima (post i nemrs) ostali su samo Čista srijeda i Veliki petak; u crkvenoj praksi drži se obveznim ispovjediti se u to doba, a preporučuju se kao pokornička djela osobno zauzimanje za bližnje, obavljanje različitih pobožnosti (npr. pobožnost križnoga puta) i sl.

U hrvatskim pučkim tradicijama korizmeno je razdoblje obilježeno čišćenjem ljudi i njihovih prebivališta. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj bilo je uobičajeno da se na Pepelnicu sve posuđe oriba pepelom, a u Dalmaciji se lanac s ognjišta (komoštre) ispirao u moru. Uz metenje i odnošenje smeća iz staja i dvorišta, uoči Uskrsa redovito su se vapnom bijelili vanjski i unutarnji zidovi kuća. U dnevnoj su prehrani u tom razdoblju bila posve izostavljena mesna jela i jaja, a umjesto mašću jelo se začinjalo maslinovim ili bučinim uljem kao i maslom. Prevladavajuća ozbiljnost i tuga izražavale su se odjećom tamnijih tonova (ponegdje i posve bijela kao drevna boja za žalost) i bez ukrasa. Nije se ni sviralo ni plesalo, nije bilo zabava, a odgađale su se i proslave sklapanja braka.

Citiranje:
korizma. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 11. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33198>.