struka(e): | |

korpus (lat. corpus: tijelo).

1. U anatomiji, trup čovjeka ili životinje.

2. U vojnoj terminologiji, najviša taktička (u većim vojskama) ili operativna postrojba u kopnenoj vojsci ili zrakoplovstvu. Može biti divizijskog ili brigadnoga sastava, sastavljen od 3 do 5 divizija (brigada) po kojima nosi naziv (pješački, oklopni, zračno-desantni). Naziv korpus počeo se upotrebljavati u XVII. st. za označivanje dijelova borbenoga rasporeda: glavninu (corps de bataille) ili pričuvu (corps de reserve). Armijski korpus (corps d’armée), kao stalnu združenu postrojbu kopnene vojske sastavljenu od 2 do 3 pješačke i jedne konjičke divizije, uveo je Napoleon Bonaparte (1805). Jačina i sastav korpusa s vremenom su se mijenjali, ali je on zadržao svoja osnovna obilježja. U II. svjetskom ratu i poslije u nekim zemljama ustrojeni su korpusi rodova, npr.: topnički, tenkovski (oklopni), korpus protuzračnoga topništva, mehanizirani i konjanički korpus. U mornarici se u I. svjetskom ratu pojavio mornarički korpus (korpus mornaričkoga pješaštva), koji je u II. svjetskom ratu imao istaknutu ulogu u pomorskim desantnim operacijama. Zrakoplovni desantni korpus prvo se pojavio u Rusiji 1933., a zatim u Francuskoj 1936. i Njemačkoj 1940. U partizanskoj vojsci korpusi su bili ustrojavani od prosinca 1942., sastavljeni od 2 do 3 divizije, a imali su operativno-strateški značaj. Danas su se korpusi zadržali samo u kopnenoj vojsci. U SAD-u postoji i tzv. Marinski korpus (engl. US Marine Corps), ali je on posebna grana oružanih snaga i obuhvaća sve brodovlje, zrakoplovne snage i marinske postrojbe u sastavu te grane. U Domovinskome ratu ustrojen je u kolovozu 1991. Zagrebački korpus, koji je u studenome 1991. preimenovan u Operativnu zonu Zagreb.

3. U jezikoslovlju, ukupnost izričaja koji se podvrgavaju analizi kako bi se opisao dani jezik (njegov glasovni, gramatički i dr. ustroj). Kako nema izgleda da bi se mogli prikupiti svi izričaji koje su za trajanja ispitivanja ostvarili svi članovi određene jezične zajednice, korpus kao završen skup pisanih ili snimljenih (i transkribiranih) izričaja, tekstova, nužno je praktično rješenje, pa zato treba nastojati da on bude »reprezentativan«. Opisivača ništa ne sprječava da posegne za relevantnom građom i izvan korpusa. Metoda korpusa nameće se osobito onda kada kontakti s ispitanicima traju ograničeno, ili kada se ne mogu obnoviti.

Citiranje:

korpus. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/korpus>.