Kostrenčić, Ivan, hrvatski knjižničar (Crikvenica, 16. XI. 1844 – Crikvenica, 9. III. 1924). Bogosloviju je završio u Budimpešti (1866), a povijest i slavistiku u Beču (1868), gdje je do 1875. radio u Dvorskoj (današnjoj Austrijskoj nacionalnoj) knjižnici. Bio je prvi hrvatski profesionalni knjižničar. Na poziv bana I. Mažuranića, spajanjem knjižnica bivše Pravoslovne akademije i Narodnoga muzeja, ustrojio je u novoosnovanome zagrebačkom Sveučilištu suvremenu sveučilišnu knjižnicu (današnja Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu), kojoj je bio ravnatelj od 1875. do 1911. Zahvaljujući njemu u njoj je prikupljena i bogata hrvatska nacionalna građa, čime je utrt put njezinu razvoju kao nacionalne knjižnice i bibliografskoga središta za izradbu hrvatskih retrospektivnih bibliografija. Zauzimao se za zaštitu vrijedne građe pa je pridonio odluci o izgradnji prve namjenske zgrade knjižnice na Marulićevu trgu. Bio je dugogodišnji tajnik i blagajnik Matice hrvatske (1878–1901). Za boravka u Beču otkrio je rukopis F. K. Frankapana iz 1671., iz kojega je objavio izbor (Vrtić, 1871); ondje je objavio i građu za proučavanje hrvatskoga protestantskoga pokreta.
