Kovalevska, Sofja Vasiljevna

ilustracija
KOVALEVSKA, Sofja Vasiljevna

Kovalevska, Sofja Vasiljevna (Sof’ja Vasil’evna Kovalevskaja [kaval’e'fskəjə]; rođena Korvin-Krukovska), ruska matematičarka (Moskva, 15. I. 1850Stockholm, 10. II. 1891). Kao ženi nije joj bilo dopušteno studirati pa je neobavezno pohađala tri semestra na Sveučilištu u Heidelbergu, a potom je privatno učila matematiku i prirodne znanosti pod vodstvom Karla Weierstrassa. Doktorirala (1874) na Sveučilištu u Göttingenu i tako postala prva žena na svijetu koja je stekla taj akademski stupanj. Bila je profesorica matematike na Sveučilištu u Stockholmu (1883–91) i urednica časopisa Acta Mathematica (1884–91). Istaknula se djelima iz područja matematičke analize, parcijalnih diferencijalnih jednadžba, eliptičnih integrala, Abelovih integrala te primjenom matematike na probleme iz astronomije. Za djelo O gibanju krutoga tijela oko mirne točke (Zadača o vraščenii tvërdogo tela vokrug nepodvižnoj točki, 1888) dobila je nagradu francuske Akademije znanosti i nagradu Kraljevske švedske akademije znanosti 1889. Bila je (od 1889) prva dopisna članica sanktpeterbuške Carske akademije znanosti (danas Ruska akademija znanosti). Bavila se i književnošću: roman Nihilistkinja (Nigilistka, 1884), Uspomene na djetinjstvo (Vospominanija detstva, 1890) i dr. Po njoj su nazvani krater na Mjesecu (Kovalevskaya) i planetoid (1859 Kovalevskaya).

Citiranje:
Kovalevska, Sofja Vasiljevna. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 15. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33536>.