Kraljeva Sutjeska (Kraljevska Sutjeska), selo u Bosni, 12 km jugoistočno od Kaknja, BiH (Federacija BiH); 248 st. (2013; 852 st., 1991). Ondje se nalazi franjevački samostan s crkvom sv. Ivana Krstitelja (podignuta 1858. na mjestu starijih crkava). Samostanski arhiv, muzej i knjižnica s više od 11 000 knjiga, inkunabulama (31) i dr. Gradnja samostana pripisuje se Stjepanu II. Kotromaniću. Za osmanske vladavine bio je u nekoliko navrata uništavan (1524., 1658), ali i ponovno podizan. U današnjem obliku, mnogo većem od srednjovjekovnoga, podignut je 1890. Džamija sultana Mehmeda II. (el-Fatiha) izgrađena 1463. ubraja se u najstarije u BiH. U blizini sela ruševine srednjovjekovnoga grada Bobovca. – Područje Kraljeve Sutjeske bilo je nastanjeno već u prapovijesno doba. Vrijeme nastanka i osnivač srednjovjekovnog naselja nisu poznati. Za bana Stjepana II. Kotromanića ondje je 1340-ih bio sagrađen banski dvor (Curia bani). U Kraljevoj Sutjesci i u obližnjoj utvrdi Bobovcu često su boravili bosanski vladari i izdavali isprave. Kasnije naselje Sutjeska (Sutiska) razvilo se kao predgrađe Bobovca. God. 1457. spominje se kao grad (oppidum) koji je 1463. osvojila osmanska vojska. Za Osmanskoga Carstva Kraljeva Sutjeska bila je u sastavu Bobovačkoga, kasnijega Brodskoga kadiluka kao dio nahije Bobovac, a nakon 1470. kao dio Dubrovačke nahije. Tijekom 1878–1918. pod austrijskom vlašću, a potom u Kraljevini Jugoslaviji (od 1929. u Drinskoj banovini).
