TRAŽI DALJE:
STRUKE:

kralježnica

ilustracija
KRALJEŽNICA čovjeka – slabinski kralježak, lijevo: vodoravni izgled; desno: postranični izgled – 1. tijelo, 2. luk, 3. gornji zglobni nastavak, 4. donji zglobni nastavak, 5. trnasti nastavak, 6. kralježnični otvor
ilustracija1ilustracija2

kralježnica (hrptenjača, kičma; lat. columna vertebralis), pokretljivi koštani stup u kralježnjaka (čovjeka i životinja), sastavljen od kralježaka koji su međusobno spojeni zglobovima i svezama (ligamentima). Kralježnica se razvila od svitka (chorda dorsalis), koji se prolazno javlja u embrionalnom stadiju svih kralježnjaka, osim svitkovaca. U životinja kralježnjaka (Vertebrata) kralježnica se većinom nalazi u horizontalnom položaju, a sastoji se od 7 vratnih, 13 do 18 leđnih, 5 do 6 slabinskih, 4 do 5 križnih, koji su srasli, i 10, 20 ili 25 repnih kralježaka.

U čovjeka, koji stoji uspravno, kralježnica se sastoji od 33 do 34 kralješka: 7 vratnih, 12 prsnih, 5 slabinskih, 5 križnih (koji su srasli u križnu kost, os sacrum) i 4 do 5 trtičnih (koji su srasli u trtičnu kost, os coccygis). Od glave prema zdjelici kralješci postaju sve krupniji i čvršći jer nose sve veći teret, koji preko zdjelice prenose na noge. U vratnom i slabinskom dijelu kralježnica je lagano savijena izbočenom stranom prema naprijed (fiziološka lordoza), a u prsnom i križnom prema natrag (fiziološka kifoza); ti su zavoji nastali zbog uspravna stava (držanja) čovjeka. Vratni, prsni i slabinski kralješci međusobno su spojeni hrskavično-vezivnim pločama (međukralježničnim diskovima), koje omogućuju međusobno gibanje dvaju susjednih kralježaka i djeluju poput amortizera, ublažujući osna opterećenja i udarce na kralježnicu (→ disk). Kralješci (vertebrae) nepravilna su oblika, građeni od valjkastog tijela (corpus vertebrae) i nastavaka koji iz njega izlaze: jedni tvore luk kralješka (arcus) koji okružuje kralježnični otvor (foramen); ti otvori u okomitom smjeru, jedan ispod drugoga, kroz cijelu kralježnicu oblikuju kralježnični kanal (canalis vertebralis), u kojem se nalazi kralježnična moždina; ona je na taj način dobro zaštićena, jednako kao i živčani korijeni koji iz nje izlaze; drugi nastavci na kralješcima služe za hvatište mišića i ligamenata, a imaju i zglobne plohe za međukralježnične zglobove koji određuju smjer i opseg kretnje među dvama kralješcima, dok prsni kralješci imaju još i zglobne plohe za spoj s rebrima; stražnji čvrsti trnasti (spinozni) nastavci služe za hvatište interspinoznih i supraspinoznih ligamenata, koji se protežu duž cijele kralježnice; oni zajedno s drugim ligamentima i snažnim mišićima osiguravaju kralježnici čvrstoću i održavanje uspravnoga stava (držanja). – Prvi vratni kralježak (→ atlas) svojim parnim zglobnim plohama dodiruje odgovarajuće plohe na zatiljnoj (okcipitalnoj) kosti lubanje, tvoreći tako spoj kralježnice s glavom (→ glava; lubanja); u tim se zglobovima glava naginje u smjeru naprijed-natrag. Drugi vratni kralježak (axis ili epistropheus) ima na svojem tijelu okomito postavljen zub (dens epistrophei), oko kojega se atlas okreće poput prstena na prstu; u tom se sklopu glava okreće ulijevo i udesno. Vratni kralješci imaju na svojim postraničnim nastavcima lijevo i desno po jedan otvor za prolaz vertebralne arterije, koja, okomito prema gore, dovodi krv na bazu mozga.

Citiranje:
kralježnica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 4. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33702>.