TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Kranjska

Kranjska, povijesna pokrajina Slovenije; obuhvaća tri prirodne cjeline: Gorenjsku, Dolenjsku i Notranjsku. – Područje Kranjske bilo je nastanjeno već u prapovijesno doba. U IV. st. pr. Kr. na tome je području živjelo su ilirsko-keltski Karni (lat. Carni) prema kojima je u sr. vijeku pokrajina dobila ime. Vodeći s njima dugotrajne borbe, Rim ih je 35. pr. Kr. pokorio, a god. 10. priključio novoosnovanoj pokrajini Panoniji. Nakon sloma Zapadnoga Rimskog Carstva to je područje bilo u sastavu Istočnogotske i Langobardske države. Od VI. st. ondje su se naseljavali Slaveni koje je potkraj VIII. st. pokorio Karlo Veliki i priključio Furlanskoj marki. God. 820. prvi se put spominje kao Carniola. U Gorenjskoj i dijelu Notranjske nastala je oko 973. Kranjska marka. Oko pol. XI. st. došla je u posjed kranjskih markgrofova i Savinjska marka (na području današnje Savinjske i Dolenjske). God. 1077. prvi put, a 1093. drugi put, Kranjska je došla pod akvilejskoga patrijarha, ali patrijarsi kao svjetovni gospodari (markgrofovi) nisu ondje uspjeli učvrstiti svoju vlast; zemlja je bila razbijena na niz manjih feudalnih teritorija. Vojvoda Fridrik Babenbergovac prvi se put naziva »gospodarom Kranjske« (1232). Kranjska je zatim neko vrijeme bila u posjedu češkoga kralja Otakara II., a potkraj XIII. st. dobio ju je u zakup grof Majnhard Tirolski. God. 1335. Habsburgovci su svojim posjedima priključili i Kranjsku, koja je 1364. postala vojvodstvom. Ona je pod Habsburgovcima doživjela manje teritorijalne promjene. Tijekom srednjeg vijeka u Kranjsku se stalno doseljavalo njemačko stanovništvo svih društvenih slojeva pod čijim se utjecajem domaće plemstvo germaniziralo. Usporedno s jačanjem političke moći velikaša, počeli su se u Kranjskoj postupno uspostavljati i zemaljski staleži. U XV. st. kranjski su staleži uspjeli ostvariti čvrsti ustroj, sličan ustroju staleža u drugim austrijskim zemljama. Dualistički poredak (zemaljski knez – zemaljski staleži) uglavnom se održao do pol. XVIII. st., kada su staleži izgubili gotovo svu vlast.

Do 1806. Kranjska je bila u sastavu Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Za francuske vladavine (od 1809) bila je ukinuta ustanova zemaljskih staleža. Kranjska je postala jedna od sedam ilirskih pokrajinâ, a njezin glavni grad Ljubljana bio je sjedište središnje uprave Ilirskih pokrajina. Bečki kongres (1815) vratio je Kranjsku Habsburgovcima, koji su je 1816. uključili u Kraljevinu Iliriju. Kranjski zemaljski staleži bili su obnovljeni 1818., formalno ukinuti 1849., konačno ukinuti 1861. Od 1849. Kranjska je bila austrijska krunska zemlja. S propašću Austro-Ugarske i uključenjem većega dijela nekadašnje pokrajine Kranjske u Kraljevinu SHS, a manjega dijela (Postojna, Idrija, Bela Peč) u Kraljevinu Italiju (na temelju Rapalskoga ugovora 1920), Kranjska je prestala postojati kao posebna politička upravna jedinica.

Citiranje:
Kranjska. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 26. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=33735>.