struka(e): religija | brodogradnja
ilustracija
KRIŽ, 1. egipatski križ (crux ansata), 2. križ u obliku Sunčeva kotača, 3. svastika (crux gammata), 4. latinski križ (crux capitalis), 5. grčki križ (crux graeca), 6. Antonijev križ (crux patibulata), 7. Petrov križ, 8. Filipov križ, 9. Andrijin križ, 10. dvostruki križ (crux gemina), 11. nadbiskupski (lorenski) križ, 12. papinski križ, 13. i 14. Konstantinovi (monogramni) križevi, 15. crux gemmata, 16. rašljasti križ (crux decussata), 17. ponavljani križ, 18. djetelinasti križ, 19. čaporasti križ, 20. pločasti križ, 21. i 22. sidroliki križevi, 23. jeruzalemski križ, 24. malteški križ, 25–28. oblici križeva istočnih crkava

križ (možda dalmatski prema lat. crux, akuzativ cruce/m/: stup, križ, muka ili vjerojatnije preko furlanskoga croz < *crọże < *cruge < lat. cruce/m/).

1. Ukrasni i simbolični znak; sastoji se najčešće od dvaju krakova, koji se sijeku pod pravim kutom. Već se od neolitika pojavljuje u dekorativno-ornamentalnoj i kultno-simboličnoj primjeni (Egipat, Kina, Knos na Kreti). Najrašireniji je oblik križa svastika (crux gammata), simbol sreće i zdravlja; egipatski kr(crux ansata) zapravo je simbol i hijeroglifski ideogram za pojam života; križ u obliku sunčeva kotača simbol je sunca i života. Križ u magiji može biti simbol različitih zvijezda, vjetra, vremena, drveća, ljudi, životinja i dr.

2. U antici je križ (sastavljen od dviju prekriženih greda) bio naprava na koju su se, za kaznu, vješali ili pribijali robovi i zločinci. U rimskom pravu bilo je raspinjanje na križ osobito sramotna, obeščašćujuća kazna za buntovnike i gusare; pod utjecajem kršćanstva ukinuo ju je Konstantin Veliki.

3. U kršćanstvu, najrašireniji i najizrazitiji simbol; kao kultni predmet (znak Isusove muke) javlja se vrlo rano (I–II. st.), kadšto skriven u druge simbole (crux dissimulata) – sidro, grčka slova T, X, P. Od vremena Konstantina Velikoga dolazi do opće primjene križa kao simbola Kristova, osobito u Isusovu grčkom monogramu (→ labarum). U graditeljstvu značenje križa dolazi do izražaja u tlocrtu crkve (na Istoku tzv. grčki križ, na Zapadu latinski križ). Križ se kao kultni predmet (izuzev protestanata) rabi u liturgiji (misa, procesije, sprovodi), nalazi se na oltarima, crkvama, zvonicima, grobovima, raskrižjima. Crkveni dostojanstvenici nose ga na prsima (pectoral), vjernici ga drže u svojim domovima ili časte kao devocionalni predmet. Katolički i pravoslavni vjernici čine znak križa, najkraći oblik kršćanskoga blagoslova »U ime Oca i Sina i Duha Svetoga«. – Uobičajeno je štovanje križa naklonom.

4. Od najstarijih vremena znak koji ljudi nevješti pisanju bilježe umjesto potpisa na nekom dokumentu.

5. Kod jedrilica i jedrenjaka jarbol.

Citiranje:

križ. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/34079>.