struka(e): povijest, hrvatska

Kršava (Kršavić, de Cressavis, de Cressava), hrvatska plemićka obitelj u Zadru. Podatci o članovima obitelji nalaze se u zadarskim bilježničkim spisima od druge polovice XIII. st. Od početka XV. st. obnašali su značajne dužnosti u upravi zadarske komune, a 1406. dva su člana obitelji, Krešul i Šimun, bili gradski rektori. Zbog otpora mletačkoj vlasti u Zadru, članovi obitelji često su nakon 1409. bili otpremani u Veneciju. Tako su 1414. u zatočeništvo odvedeni Martin, Krešul i njegov sin Nikola, a u razdoblju od 1428. do 1436. Marin. Od početka 1440-ih članovi obitelji sudjelovali su u radu zadarskoga Velikog vijeća, a od polovie XV. st. obnašali su dužnost kneževih savjetnika. Unatoč ugledu obitelj nije imala snažnijega političkog utjecaja u gradu, a sudeći prema veličini njihovih posjeda (u Crnome, na predjelu Kolovare i Sv. Mihovil), pripadali su srednjemu sloju zadarskoga patricijata. Najistaknutiji član obitelji bio je opat samostana sv. Krševana u Zadru Petar, oko kojega se okupljao zadarski humanistički krug.

Citiranje:

Kršava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 23.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/krsava>.