struka(e):

apsolutna topografija, u meteorologiji, karta što prikazuje plohu konstantnog tlaka u atmosferi, na kojoj su ucrtane izohipse nad srednjom razinom mora. Uobičajene su apsolutne topografije 850, 700, 500, 300, 200 i 100 hPa, koje prikazuju veći dio kontinenta ili pak čitavu polutku. Srednje su visine tih ploha nad umjerenim širinama 1,5 km; 3,0 km; 5,5 km; 9,0 km; 12,0 km i 16 km. Smjer izohipsa jest i smjer geostrofičkoga vjetra (niže visine na lijevoj strani gledano u smjeru puhanja vjetra), a međusobni razmak izohipsa jest i mjera za brzinu vjetra. Na apsolutnoj topografiji mogu se nalaziti i baričke tvorevine kao što su visinske ciklone i anticiklone, visinski grebeni i doline, koje su, već prema vrstama strujanja i količini vlage na toj plohi, vezane uz karakteristična vremenska stanja.

Citiranje:

apsolutna topografija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/apsolutna-topografija>.