TRAŽI DALJE:
STRUKE:

krzno

krzno, prerađena životinjska koža s dlakama, namijenjena ponajprije za proizvodnju odjeće. Kao sirovina za preradbu upotrebljava se gotovo isključivo krzno sisavaca krznaša. Najgušće krzno ima činčila, a najotpornije je i najtrajnije krzno životinja koje žive i u vodi i na kopnu (npr. vidra, dabar). Neke vrlo cijenjene vrste krzna imaju posebna imena, npr. krzno vidrice (nerc) i krzno zerdava (hermelin).

Preradba krzna (krznarstvo) prastari je zanat, a od kožarstva se razlikuje po tome što se dlake sa sirovih koža ne uklanjaju, već se oplemenjuju kako bi krzno dobilo što bolji izgled, veću trajnost i poboljšana druga svojstva. To se postiže preradbom, u što se ubraja močenje, pranje i odmašćivanje, zakiseljivanje, štavljenje, neutralizacija, mašćenje, izbjeljivanje, bojenje. Močenjem se konzerviranoj (posoljenoj i osušenoj) koži vraća vlaga, uklanjaju nečistoće, krv i sredstva za konzerviranje, te omogućuje bubrenje kože. Namakanje suhih koža traje katkad i nekoliko dana. Potom se krzno pere i odmašćuje. Zakiseljivanje, kao priprema za štavljenje, provodi se namakanjem ili premazivanjem sumpornom ili mravljom kiselinom. Štavljenjem se nastoji, kao i kod preradbe kože, poboljšati svojstva kožnoga dijela krzna, što bolje očuvati i trajnije učvrstiti dlake u kožno tkivo, a sačuvati pritom izvornu boju i sjaj. Danas se u preradbi krzna uglavnom rabe kromna štavila (→ koža, preradba životinjske kože). Nakon štavljenja, u kupelji s alkalnim solima neutraliziraju se nastale slobodne kiseline, a potom se provodi i mašćenje, kojim se postiže mekoća, rastegljivost i čvrstoća kože. Potom se krzno po potrebi izbjeljuje ili boji.

Na farmama za uzgoj krznaša u kontroliranim uvjetima ponajviše se uzgajaju nutrije, vidrice, lisice i činčile. Udjel krzna s tih farmi iznosi 85% svjetske proizvodnje. Od te se količine 70% proizvodi u zemljama Europske unije, najviše u skandinavskim zemljama, a 14% u Sjevernoj Americi. Rusija je najveći svjetski potrošač krzna, a Kina je najveći izvoznik krznene odjeće.

Zbog opasnosti od istrjebljenja pojedinih životinjskih vrsta (npr. polarni medvjed, jaguar, tigar), u SAD-u je od 1969. zabranjen uvoz i prodaja krzna ugroženih vrsta, a sličnu su odluku potom donijele i mnoge druge države. Premda popularnost krznene odjeće ovisi o modnim trendovima, u novije je doba, zbog učestalih kampanja društava za zaštitu životinja, potrošnja prirodnoga krzna u stagnaciji, a povećava se proizvodnja umjetnoga krzna, niže cijene i uvjerljiva izgleda.

Citiranje:
krzno. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34325>.