TRAŽI DALJE:
STRUKE:

kulturalizam

kulturalizam (prema kultura), smjer u teoriji društva koji društvene činjenice, razdoblja i razvojne procese objašnjava kao rezultat kulturnih uvjerenja određenih društvenih skupina, uključujući vjerske doktrine, svjetonazore, ideologije i umjetničke stilove. Tako njemački sociolog M. Weber to što je kapitalizam nastao samo u zapadnoj Europi, a ne npr. u Kini, koja je do početka XVI. st. bila ekonomski razvijenija, objašnjava kao izraz protestantske reformacije, posebno puritanizma te Lutherova i Calvinova naučavanja o predanu radu i štedljivosti kao bogougodnim vrlinama, premda Weber nije tvrdio da postoji pouzdana uzročno-posljedična veza između protestantizma i kapitalističkoga načina privrjeđivanja.

U suvremenoj teorijskoj misli kulturalizam označava: a) redukcionizam ili svođenje složenih uzroka društvenih, ekonomskih i političkih pojava na samo jednu vrstu uzroka, tj. na kulturne (slično biologizmu, psihologizmu i sociologizmu); b) moderniji oblik rasizma, koji narode, rase, vjerske skupine i skupine spolne pripadnosti smatra kulturno i društveno nepromjenljivima i programiranima u skladu s određenim uvjerenjima i duhovnim sposobnostima ili navikama; c) postmodernističku kritiku moderne znanosti kao proizvoda zapadnog prosvjetiteljstva i racionalizma, čime se osporava opća spoznajna i moralna vrijednost znanstvenih sudova o društvu, kulturi i povijesti; d) poimanje o novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, prije svega Internetu, kao novoj epohi »kulturnog obrata«: virtualno prerađena slika stvarnosti sve više zamjenjuje stvarno i izravno viđenje stvarnosti pa se tako ono što nije prikazano u medijima smatra nevažnim ili pak nepostojećim.

Citiranje:
kulturalizam. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 21. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34556>.