kulturni obrazac, skup normi i vrijednosti koji odsudno utječe na ponašanje pripadnika neke kulturne i društvene sredine i po kojem se ona bitno razlikuje od neke druge sredine; katkad isto što i kulturni »tip« i »stil«. Pojam kulturni obrazac prva je upotrijebila američka antropologinja R. Benedict u svojem djelu Obrasci kulture (1934), pretpostavljajući da je pojedina kultura jedinstvena i skladna cjelina, nesvodiva na druge kulture. U suvremenim usporednim istraživanjima različitih kultura (Alex Inkeles, Geert Hofstede, R. F. Inglehart) na sličan se način ispituje odnos pripadnika pojedine kulture ili društva prema vlasti, zajedničkim dobrima, individualnim interesima, spolnim razlikama, pripadnicima drugih naroda i kultura, neizvjesnim situacijama, budućnosti itd. Polazi se od pretpostavke da kulture s pomoću obrazaca »programiraju« ponašanje svojih članova, prije svega s pomoću socijalizacije mlađih naraštaja, ali se također naglašava da unutar pojedine kulture postoje veća ili manja odstupanja od prevladavajućeg obrasca. Tako u sredinama u kulturnom obrascu kojih prevladava kolektivizam i solidarnost, npr. u Japanu, postoje značajna odstupanja k rivalstvu i individualizmu, a u individualističkim sredinama, npr. u SAD-u, relativno se često manifestira kolektivizam bilo na razini pojedine organizacije ili udruge bilo na nacionalnoj razini.
