Kumran (Qumran, arap. Hirbet Qumrān [qumra:'n]: ruševine Kumrana), arheološko nalazište na sjeverozapadnoj obali Mrtvoga mora, Zapadna obala (pod okupacijom Izraela), Jordan; poznato od sredine XIX. st., sustavno istraživano 1951. i 1953–56. Građevina slična samostanskoj s grobljem bila je podignuta polovicom II. st. pr. Kr. i u njemu su živjele različite židovske sljedbe sve do razaranja u rimsko-židovskom ratu (68). U 11 špilja u Kumranu i okolici otkriven je velik broj svitaka (tzv. kumranski rukopisi – 800 do 850 rukopisa na približno 40 000 ulomaka; prvi rukopisi otkriveni su 1947) od papirusa, kože, jedan i od bakra, nastalih od III. st. pr. Kr. do I. st., pohranjenih u glinenim posudama. Pronađeni su rukopisi hebrejske Biblije (cijeli Izaija, dijelovi Danijela, ulomci više psalama), komentari biblijskih tekstova, djela židovske apokrifne i pseudoepigrafske književnosti, spisi o ustroju i nauku kumranske zajednice (obredi, pravne odredbe) te jedan grčki tekst. Kumranski rukopisi važan su izvor za proučavanje predkanonskih tekstova hebrejske Biblije, te za razvoj hebrejskoga jezika i židovske teologije II/I. st. pr. Kr. do I. st. – Do sada su objavljeni gotovo svi značajniji i potpuniji rukopisi.
