Arapski poluotok ili Arabija (arapski Ǧazīrat al-‘Arab [azi:'rat ula'rab]), poluotok u jugozapadnoj Aziji između Akapskoga zaljeva i Crvenoga mora na zapadu, Adenskoga zaljeva i Arapskoga mora na jugu te Perzijskoga i Omanskoga zaljeva na istoku; obuhvaća oko 2 730 000 km² i najveći je na svijetu. Na sjeveru se spaja sa Sirijskom pustinjom. Građen je od kristaličnih škriljevaca i granita, koji su uglavnom prekriveni mezozojskim i tercijarnim naslagama vapnenaca i pješčenjaka. Arabija je pretežito valovit pustinjski ravnjak (prosječna visina 500 do 1000 m), blago nagnut prema istoku, gotovo potpuno prekriven golemim prostranstvima Arapske pustinje s usamljenim granitnim masivima. U rubnim dijelovima na jugozapadu i jugoistoku prelazi u planinsko područje; planina proroka Šuejba (Ğabal an-Nabī Šu‘ayb, 3666 m) u Jemenskome visočju najviši je vrh poluotoka. Uz Perzijski zaljev prostire se do 150 km široka obalna nizina. Obale su pretežno ravne i pješčane. Prevladava pustinjska klima sa znatnim dnevnim i godišnjim kolebanjem temperature i veoma malom količinom oborina (uglavnom do 100 mm godišnje). Stalnih površinskih tokova nema; suhe doline povremenih vodenih tokova (vadi) duge su često do nekoliko stotina kilometara. Biljni je pokrov veoma oskudan (kserofitno grmlje, rijetka trava). Monsunske šume razvijene su samo na vlažnijim (500 do 1000 mm oborina godišnje) padinama planinskoga područja južnog i jugoistočnoga dijela poluotoka. U oazama dobro uspijeva datulja; uzgajaju se pamuk, pšenica, proso, kava, agrumi i dr. Nomadsko stočarstvo (deva, ovca, koza). Klimatski najpogodniji dio Arapskoga poluotoka jest tzv. Arabia Felix (Sretna Arabija); taj povijesni naziv odnosi se uglavnom na područje Jemena, za razliku od ostale surovije Arabije (Arabia Deserta). Sretna Arabija imala je u prošlosti važnu ulogu povezivanja s Afrikom (Etiopija). Preko nje prolazili su važni trgovački i hodočasnički putovi za Meku i Medinu. Bogata su ležišta nafte (polovica svjetskih rezervi) i prirodnoga plina (primorje Perzijskoga zaljeva), zatim bakrene i željezne rude, zlata, srebra, barita, gipsa i dr. Na teritoriju Arabije nalaze se Saudijska Arabija, Jemen, Oman, Ujedinjeni Arapski Emirati, Bahrein, Katar i Kuvajt.
