STRUKE:

Lobor

ilustracija
LOBOR, dvorac Keglevića

Lobor, selo i općinsko središte u Hrvatskome zagorju, 14 km sjeverno od Zlatar Bistrice; 530 st. (2011). Leži na južnim padinama Ivanščice, na 262 m apsolutne visine. Barokni dvorac Keglevića (XVII–XVIII. st.), gotička proštenjska crkva Majke Božje Gorske (barokizirana u XVIII. st.), kasnobarokna župna crkva sv. Ane (XIX. st.), kapela i pil sv. Antuna (XVIII. st.). Crkva Majke Božje Gorske, smještena na zaravni brijega, jednobrodna je gotička građevina s višekutnim svetištem koje je oslikano gotičkim zidnim slikama u XIV–XV. st.; na brodu je s vanjske strane izblijedjela slika sv. Kristofora. Na glavnom je oltaru (prije 1677) drveni gotički kip Majke Božje (oko 1500). Oko crkve pronađeni su ulomci pleterne skulpture te ostatci ranokršćanskog i ranosrednjovjekovnog sakralnog kompleksa. – Najstariji arheološki nalazi s područja gdje je poslije bilo smješteno naselje i utvrda Lobor datiraju iz ranoga neolitika. U rimsko doba ondje je postojalo rimsko naselje o čem svjedoče ostatci rimskoga groblja (II–III. st.). Prvi se put u pisanim izvorima Lobor spominje 1244. kao posjed (possessio Lobur), koji hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. za zasluge daje varaždinskomu županu Mihovilu. God. 1259. prvi se put spominje i utvrda Lobor (castrum Lobor) u ispravi kralja Bele IV., a poslije i pod nazivom oppidum. Godine 1344. spominje se i župa Lobor u popisu župa Zagrebačke biskupije. U kasnom srednjem vijeku vlasnici utvrde Lobor bile su obitelji Celjski i Vitovec. Od 1525. utvrda i naselje bili su u posjedu plemićke obitelji Keglević, koji su u XVII. st. u ravnici podigli barokni dvorac Lobor. Tada je stara utvrda, smještena na litici Ivanščice, bila zapuštena, a danas su sačuvane samo ruševine vanjskih zidina. Dvorac Keglevića postupno je dograđivan sve do kraja XVIII. st., a 1905. Oskar Keglević prodao ga je trgovcu Moricu Seflengeru. Pri podjeli Kraljevine Jugoslavije na banovine (1931), Lobor je bio u sastavu Savske banovine, a u vrijeme NDH (1941–45) u sastavu velike župe Zagorje. Godine 1941–42. dvorac se koristio kao sabirni logor za židovske žene i djecu (oko 1300), koji su u kolovozu 1942. deportirani u Auschwitz. U socijalističkoj Jugoslaviji, Lobor je bio u općini Zlatar Bistrica.

Lobor. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 28.2.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=36937>.