TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Lombardija

Lombardija (talijanski Lombardia [~di:'a]), povijesno-geografska regija u sjevernoj Italiji; 23 863 km² sa 9 704 151 st. (2011) ili 406,7 st./km², nakon Kampanije najgušće naseljena regija Italije. Obuhvaća pokrajine Bergamo, Brescia, Como, Cremona, Lecco, Lodi, Mantova, Milano, Pavia, Sondrio i Varese. Upravno je središte Milano. Oko 40% Lombardije planinsko je područje (istočne Lepontske i južne Retijske Alpe). Nizina (dio Padske nizine) zauzima 47%, a predalpsko pobrđe s glacijalnim jezerima (Lago di Garda, Lago di Como, Lago Maggiore i dr.) samo 13% površine. Gospodarski, Lombardija je ključno područje Italije. Među talijanskim regijama Lombardija zauzima jedno od vodećih mjesta u proizvodnji kukuruza, riže, pšenice, raži i krmnoga bilja. Znatan je urod krumpira i šećerne repe. Lombardija je prva u zemlji po uzgoju svinja i goveda (mliječno govedarstvo). Na njezinu su području ležišta prirodnoga plina i neznatna ležišta željezne i cinkove rude. Vodeća je u proizvodnji električne energije (16,3% talijanske proizvodnje 2009) i industrijski najrazvijenije područje Italije. U Lombardiji je 34,3% od ukupnoga broja aktivnih stanovnika zaposleno u industriji (2010). Osobito se izdvajaju metalna (osobni i teretni automobili, traktori i različiti poljoprivredni strojevi, oružje), elektronička (računala), elektrotehnička (kućanski aparati, magneti), tekstilna, kemijska i farmaceutska industrija. Snažna je prehrambena (sirevi gorgonzola, belpaese i dr., konditorski proizvodi), kožarska (obuća), drvna industrija; proizvodnja pneumatika. Industrijsku jezgru regije tvori Milano. Dobrim prometnim vezama Lombardija je spojena s ostalim dijelovima Italije te sa središnjom i zapadnom Europom. Područje jezerâ ističe se razvijenim turizmom. – Naseljena već u prapovijesti. U V. st. pr. Kr. upadali su u nju Gali, a 222. pr. Kr. zauzeli su je Rimljani (Gallia Cisalpina). U VI. st. došla je pod vlast Langobarda (glavni grad Pavia); otada je Langobardia bio naziv za područje Italije naseljeno Langobardima (Romania je već otprije bio naziv za teritorij pod vlašću Bizanta). U VIII. st. ušla je u sastav franačke države Karla I. Velikoga, a u drugoj polovici X. st., za Otona I. Velikoga, postala je dio Rimsko-Njemačkoga Carstva. Njezine su granice u to doba bile Alpe–Ticino–Po–Oglio. U XI. i XII. st. lombardijski gradovi (Milano, Cremona, Como, Lodi, Pavia) ekonomski su ojačali i razvili komunalni poredak. Savez lombardijskih gradova povremeno je snažno podupirao pape u borbi protiv Hohenstaufovaca. U Milanu se u XIII. i XIV. st., u jeku unutrašnjih borba, razvila sinjorija obitelji Visconti, koja je potkraj XIV. st. stekla vojvodski naslov. Milanski vojvode proširili su svoju vlast i preko granica Lombardije, ali su poslije izgubili neka područja u korist Venecije, Švicarske i Papinske Države. Godine 1535. Lombardijsko (Milansko) vojvodstvo došlo je pod vlast Španjolske, a nakon Rata za španjolsku baštinu pod Habsburgovce. Za Napoleonove okupacije Italije Lombardija je ušla u sastav Cisalpinske Republike. Odlukom Bečkoga kongresa (1815) bila je spojena s Venecijom u Lombardijsko–Venetsko Kraljevstvo i potpala pod Austriju. U revolucionarnoj 1848–49. postala je snažno žarište oslobodilačke borbe protiv Austrije. Godine 1856. ušla je u sastav Kraljevstva Sardinije, a poslije (1861) zajedno s njim u sklop ujedinjene Italije.

Citiranje:
Lombardija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 14. 6. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37056>.