TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Lošinj, Veli

ilustracija
LOŠINJ, VELI, crkva sv. Antuna Pustinjaka

Lošinj, Veli (prije Velo Selo), gradić, luka, ljetovalište i lječilište (od 1892) na istočnoj obali otoka Lošinja, 4 km jugoistočno od Maloga Lošinja; 910 st. (2011). Sačuvane su zidine s kulom iz 1445 (muzej i galerija). Niz baroknih i klasicističkih zgrada (vile). Romanička crkva sv. Nikole (XIV. st.), župna crkva sv. Antuna Pustinjaka (Opata) iz 1774., crkva Gospe od Anđela iz 1566. Dječja bolnica za alergijske bolesti s odjelom za odrasle (alergije, kronični bronhitis, dječje bolesti); botanički vrt. Turizam (prvi pansion otvoren je 1887); posljednje srpanjske nedjelje održava se tradicionalna pučka svečanost Veloselske ljetne užance. – Prvi se put spominje kao Velo Selo 1398. Prvobitna jezgra naselja, nastala u XIII. i XIV. st. oko romaničke crkve sv. Nikole, amfiteatralno se širila oko velološinjskoga zaljeva. U XV. st. u luci je bila podignuta kula obrane od gusara, a u sljedećim se stoljećima postupno oblikovalo gradsko središte s izrazitim baroknim obilježjima. Važan urbanistički i graditeljski pothvat bila je gradnja crkve sv. Antuna Pustinjaka (1774) na mjestu crkve iz XV. i XVII. st. Od kraja XVII. st. u naselju se razvilo pomorstvo, a od kraja XIX. st. turizam (vile, hoteli, hortikultura). Godine 1906. osnovan je Hrvatski dom s čitaonicom i knjižnicom, a 1907. hrvatska osnovna škola. Iz XIX. st. sačuvane su mnoge kuće bogatih velološinjskih pomoraca te vila Wartsee (1855–86), nekadašnja rezidencija austrijskoga nadvojvode Karla Stjepana, u kojoj je danas bolnica.

Citiranje:
Lošinj, Veli. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 25. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37206>.