struka(e): |

Lovas, selo i općinsko središte 25 km jugoistočno od Vukovara; 728 st. (2021). Leži na 121 m apsolutne visine, uz cestu (udaljena 2 km) Vukovar–Tovarnik. Župna crkva sv. Mihovila Arkanđela iz 1769. Na lokalitetu Gradac-Kalvarija arheološki nalazi iz neolitika (kostolačka i vučedolska kultura) te iz kasnoga brončanoga doba (brončani i zlatni nakit, bodež, sjekira, glinena posuda). Uzgoj kukuruza, šećerne repe, vinove loze i dr.; voćarstvo; stočarstvo (svinja, govedo, ovca). – U pisanim je izvorima selo prvi put zabilježeno 1385. kao Lovasci. U ispravi iz 1404. spominju se dva susjedna sela, Nagylowaz i Tothlowas, a prema podrijetlu tih naziva može se zaključiti da su u XV. st. uz Hrvate ondje živjele i druge etničke skupine, ponajviše Madžari i Slovaci. Sredinom XV. st. dva su se sela vjerojatno spojila u jedinstveno selo, koje izvori otada bilježe pod nazivom Dugi Lovas. Od 1526. do 1691. Lovas je bio pod osmanskom vlašću, a izvori iz druge polovice XVII. st. zabilježili su posljednjega osmanskoga gospodara Saim-bega, kojemu su tamošnji seljaci plaćali danak. U doba borbi za Srijem (1687–91) Lovas je bio napušten, a nakon prestanka ratne prijetnje ponovno naseljen odbjeglim pučanstvom kao i stanovnicima obližnjih mjesta (Privlaka, Gibarac, Grk, Komletinci, Kundrovci i Berkasovo). U vizitaciji pečuških kanonika iz 1729. zabilježeno je da je Lovas, sa selima Bapskom i Novakima, bio u sastavu vlastelinstva grofa Küffsteina. God. 1769. u Lovasu je bila posvećena crkva sv. Mihovila. Budući da su na prijelazu iz XVIII. u XIX. st. u tom kraju bile naseljene veće skupine Nijemaca, ta je etnička skupina sve do 1945., uz Hrvate, bila najbrojnija u naselju (oko 45%). Nakon II. svjetskoga rata većina Nijemaca protjerana je iz Lovasa. U Domovinskom ratu Lovas je od listopada 1991. bio pod okupacijom srpskih snaga pri čem su počinjeni mnogobrojni zločini nad hrvatskim stanovništvom. Od 1995. do početka 1998. bio je pod prijelaznom upravom UN-a.

Citiranje:

Lovas. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/lovas>.