STRUKE:

Lučka županija

Lučka županija, upravno-teritorijalna jedinica u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Prvi se put spominje 1185. kao lučki arhiprezbiterijat (parochia Luca) u sastavu Ninske biskupije, dok se kao županija (comitatus) prvi put spominje 1266. Najstariji posredan spomen te županije u izvorima zabilježen je u latinskoj ispravi iz 1166., u kojoj se spominje lučki župan Kuzma (Cosmas iupanus de Luca). Početkom XIV. st. kao knez Luke (comes) spominje se Kuzma iz manje utjecajne grane roda Šubića. U doba kralja Ludovika I. Anžuvinca, sredinom XIV. st., bila je organizirana nova županija, Velika Luka, u sastav koje su ušli posjedi što su nekoć pripadali drugim županijskim teritorijima, npr. sidraškomu, bribirskom i ninskomu kao i jezgra stare Lučke županije – Lučki arhiprezbiterijat. Budući da je središte te županije bilo u utvrdi Ostrovici (castrum Ostrouiza), u dokumentima sastavljenima u kraljevskoj kancelariji Ludovika I. Anžuvinca Lučka županija naziva se i Ostrovičko kneštvo ili Ostrovički distrikt. U Ostrovici je bilo i sjedište kraljevskoga suda. U XIV. st. Lučka županija graničila je na sjeverozapadu s Ličkom, na sjeveroistoku s Kninskom, a na jugu s Dridskom i Primorskom županijom. Za gospodarski i politički razvoj Lučke županije od velike je važnosti bila blizina dviju dalmatinskih komuna, Nina i Zadra. Lučka županija nikada nije postala nasljedan posjed samo jedne obitelji, kao što su to bili teritoriji nekih drugih županija. Na njezinom području svoje su posjede u kasnome srednjem vijeku imali mnogi hrvatski plemićki rodovi, npr. Šubići, Kačići, Karinjani, Kukari, Lapčani, Lasničići i Jamometići. Kroz nju je prolazila Velika cesta, spomenuta u jednoj ispravi iz 1312 (Via magna).

Citiranje:
Lučka županija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 27. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37388>.