struka(e): pomorstvo
ilustracija
LUKA Rijeka
ilustracija
LUKA, jahte i turistički brodovi u nautičkoj luci, Monaco

luka, prirodno ili umjetno zaštićen, dovoljno dubok vodeni i s vodom povezan kopneni prostor s izgrađenim i neizgrađenim obalama, lukobranima, uređajima, postrojenjima i drugim objektima namijenjenima za pristajanje, sidrenje, popravak i zaštitu brodova (od izravnog utjecaja valova, struja i leda, u ratu od neprijateljskih djelovanja), za ukrcavanje odnosno iskrcavanje tereta i putnika, uskladištavanje tereta i manipuliranje njime te za odmor posade. Prema glavnoj namjeni luke se dijele na ratne, trgovačke (teretne, putničke), industrijske, opskrbne i posebne (ribarske, športske, športsko-nautičke ili marine). Prema mjestu, razlikuju se morske luke i luke unutrašnje plovidbe. Morske luke mogu biti obalne, estuarijske, lagunske i otočne. Prema vodostaju se razlikuju otvorene, pristupačne u svako doba, i zatvorene (plimne) luke, u koje brodovi mogu ući samo za visoka vodostaja. Za niska vodostaja plimna je luka (ili bazeni, tzv. dokovi) zatvorena nepropusnim vratima, pa brodovi u njoj nesmetano plutaju iako je pred lukom more plitko ili posve suho. Prema značenju, razlikuju se svjetske luke, u kojima se stječe roba iz svih krajeva svijeta u velikim količinama, međunarodne luke za promet robe između različitih zemalja i lokalne za obalnu plovidbu. Osim toga, postoje tranzitne luke, gdje se roba uskladištava radi preradbe ili potrošnje. S pravnoga gledišta razlikuju se žive i mrtve luke, već prema tomu jesu li otvorene ili zatvorene za javni promet. Luka iskrcaja ona je u kojoj se iskrcava teret, a luka ukrcaja ona u kojoj je brod po ugovoru dužan ukrcati teret. Luka odredbe ona je u kojoj brod mora pristati kako bi dobio nalog u kojoj će luci iskrcati robu. Luka odredišta mjesto je u koje je brod upućen radi iskrcaja ili ukrcaja tereta. Luka pribježišta privremeno je sklonište od nevremena ili luka u koju brod mora uploviti radi popravka kvara ili oštećenja. Prema gradnji, luke mogu biti prirodne (Pula) ili umjetne (Rijeka). Obično se obje moraju zaštititi lukobranima od valova i struja. U unutrašnjosti luke grade se pristani i zidne obale, uz koje brodovi pristaju, a okomito na njih gatovi, uz koje brodovi mogu pristati s obiju strana. Obično su u lukama i skladišta za pohranu robe, zatim prostrana skladišta za rudu, ugljen i sličnu robu. U lukama postoje različite ustanove: lučka kapetanija (koja upravlja službom i redom, određuje pristane, ubire pristojbe i dr.), carinarnica, carinska skladišta, ograđena carinska slobodna luka, željeznička postaja s lučkim i skladišnim kolosijecima, poduzeća za ukrcaj i iskrcaj tereta, za tegljenje, spašavanje i opskrbu brodova, agencije i posredništva, uvozna i izvozna poduzeća, radiopostaja za vezu s brodovima, pošta, telegraf i telefon, radarske postaje za olakšanje uplovljenja brodova po magli, sanitarne ustanove, bolnice, veterinarske postaje i dr. U velikim su lukama radionice za popravak brodova i njihovih strojeva. Ondje su dokovi, a često i brodogradilišta, tvornice strojeva, kotlova i motora. Ratne luke obično su utvrđene i služe kao baza ratnoj floti.

Poslovanje u lukama (ulazak i boravak brodova, način lučkih operacija, posebno obavljanje ukrcaja ili iskrcaja itd.) uređeno je lučkim uzancama, koje su običajne norme. One su opće ili posebne, prema tomu vrijede li za sve luke jednoga područja, odnosno zemlje ili za pojedinu luku. U lukama vrijede načela međunarodnoga prava jednakoga postupanja s brodovima bez obzira na njihovu zastavu i slobodnoga sklanjanja broda za slučaj nevolje u svaku luku. Održavanje reda i sigurnosti u lukama obavljaju upravni organi ili organi pomorske uprave (lučke kapetanije). U pogledu carinskoga režima postoje tzv. slobodne luke (slobodne carinske zone), koje se, radi bržeg i uspješnijeg obavljanja tranzita, tretiraju kao da se nalaze izvan carinskoga područja zemlje kojoj pripadaju.

Početkom XIX. st. prema robnom prometu najveće su svjetske luke bile Shanghai, Singapur i Rotterdam, a najveće europske, Rotterdam, Hamburg, Antwerpen i Bremen; na Jadranu su najveće luke bile Trst, Venecija, Ravenna, Kopar i Rijeka (zajedno s Bakrom i Omišljem), a u Hrvatskoj, uz Rijeku još i Ploče, Split i Zadar.

Citiranje:

luka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/37474>.