ljubice (Violaceae), zeljaste ili drvenaste biljke s 20-ak rodova i približno 900 vrsta raširenih u tropskom, suptropskom i umjerenom pojasu. Imaju izmjenične ili nasuprotne listove različitih oblika. Cvjetovi su nepravilni, dvospolni, pojedinačni ili u cvatovima. Plod je tobolac ili boba. Najveći je i najpoznatiji rod ljubica (Viola) s približno 400 vrsta. U hrvatskoj je flori zastupljeno dvadesetak vrsta. Uz rubove šuma raste mirisava ljubica (Viola odorata); ugodno miriše pa se mnogo uzgaja. U listopadnim šumama česte su šumska ljubica (Viola reichenbachiana, Viola sylvestris) i rutava ljubica (Viola hirta), dok je pasja ljubica (Viola canina) raširena na kiselim travnjacima trave tvrdače i u vrištinama, a visoka ljubica (Viola elatior) rijetka je biljka vlažnih travnjaka u istočnoj Hrvatskoj. Endemična jadranska ljubica (Viola adriatica) značajna je biljka primorskih točila, a dvocvjetna ljubica (Viola biflora) raste u planinskim šumama i u klekovini planinskoga bora. Korovne su poljska ljubica (Viola arvensis) i maćuhica (Viola tricolor), dok je najpoznatija ukrasna vrtna maćuhica (Viola hortensis, Viola hybrida, Viola tricolor var. maxima) nastala križanjem nekoliko vrsta (Viola tricolor, Viola altaica i Viola lutea).
