struka(e): |

Mačva, područje u sjeverozapadnom dijelu središnje ili uže Srbije, između Drine i Save. Pretežito nizina s razvijenim poljodjelstvom, stočarstvom i industrijom (kemijska, prehrambena i dr.). Trgovačko je, gospodarsko i kulturno središte Šabac. – Prvi tragovi ljudske prisutnosti na području Mačve mogu se pratiti od paleolitika. U VII. st. pr. Kr. područje sadašnje Mačve zaposjeli su Iliri. Nakon upada Kelta na Balkanski poluotok osvojili su ga Taurisci, koje su Rimljani porazili poč. I. st. i Mačvu podijelili između rimskih provincija Dalmacije i Panonije (poslije Druge Panonije). Od V. st. njime su vladali Istočni Goti, Bizantsko Carstvo i Langobardi, koje su potkraj VI. st. potisnuli Avari i Slaveni. Nakon propasti II. Avarskoga kaganata područjem današnje Mačve naizmjence su vladali Bizantsko Carstvo i Bugarska. U XI. st. Mačvu su osvojili Madžari. Kao dio Ugarske Mačva je ostala sve do druge pol. XIII. st., kada je hrvatsko-ugarski kralj Bela IV. osnovao zasebnu banovinu za obranu južnih granica Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva. Nakon kratke osmanske vladavine (1459–76), Mačvu je osvojio hrvatsko-ugarski kralj Matija Korvin i na njezinu području osnovao Šabačku banovinu. Pošto su Osmanlije 1521. osvojili Šabac, područje Mačve bilo je podijeljeno između Zvorničkog i Smederevskoga sandžaka. Od 1830. Mačva je u sklopu Srbije.

Citiranje:

Mačva. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/macva>.