struka(e):

Madijevci, patricijska obitelj iz Zadra. U historiografiji tako nazvana po prvom poznatom članu, Madiju. U XI. st. na istim položajima naslijedio ga je Madije II. (njegov unuk ili vjerojatnije nećak), kojemu je brat bio zadarski biskup Prestancije. U prvoj polovici XI. st. dva su brata na Pašmanu podigla crkvu sv. Mihovila. Madije II. i njegov sin Dobronja spominju se kao rođaci po ženidbi hrvatskog kralja Krešimira III., od kojeg su dobili posjed u Točinji. U nastojanju Madijevaca da prošire svoj utjecaj i da nominalnu upravu nad Dalmacijom pretvore u stvarnu, posebno se isticao sin Madija II., Grgur, koji je u 30-im godinama XI. st. uspostavio bliže odnose s bizantskim dvorom. Nije, međutim, sigurno jesu li Dobronja, koji je tituliran kao arhont i toparh Dalmacije, i Grgur, koji je boravio na dvoru Romana III. i Mihajla IV., bili braća ili se čak radi o istoj osobi. Pošto je Bizant ipak uklonio Madijevce s vlasti, njihovo je djelovanje bilo ograničeno na Zadar. U drugoj polovici XI. st. isticao se prior Drago, unuk biskupa Prestancija. Unuka Madija II. Cika, utemeljila je nakon muževe smrti zadarski samostan sv. Marije 1066. Na položaju opatice naslijedila ju je kći Vekenega. U izvorima se obiteljski slijed Madijevaca ne može više pratiti od početka XII. st.

Citiranje:

Madijevci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/madijevci>.