TRAŽI DALJE:
STRUKE:

madrigal

madrigal (tal. madrigale), pjesnički i glazbeni oblik koji se njegovao u Italiji u XIV., XVI. i XVII. st. Madrigal je u XIV. st. bio arkadijski dvorski glazbeno-pjesnički oblik, koji se sastojao od 2 do 3 kitice s po tri retka teksta, uglazbljene na istu glazbu, a glavni predstavnici bili su Magister Piero, Giovanni da Cascia i Jacopo da Bologna te firentinski skladatelji poput F. Landinija i dr. Sačuvano je oko 190 većinom dvoglasnih i nešto troglasnih madrigala iz toga razdoblja. Madrigal XVI. st. nije bio povezan s onim iz XIV. st. Nakon 1530. termin madrigal rabio se za označavanje višeglasnih uglazbljenja različitih stihovnih tipova i oblika kao što su soneti, ballate, kancone, kitice lirskog i narativnoga značaja, pastoralni stihovi te popularne pjesme, često i na nekom od talijanskih dijalekata. Glavni predstavnici renesansnoga madrigala bili su A. Willaert, J. Arcadelt, Ph. Verdelot, C. Festa, C. de Rore, Ph. de Monte, O. di Lasso, A. Gabrieli, L. Marenzio, Giaches de Wert, O. Vecchi, L. Luzzaschi, C. Gesualdo di Venosa te C. Monteverdi. Monteverdi je prenio madrigalistički žanr u barok, gdje su se kao skladatelji kasnoga polifonijskog madrigala poslije istaknuli M. da Gagliano, H. Schütz, S. d’India, G. Frescobaldi, A. Scarlatti i dr. Hrvatski skladatelji komponirali su madrigale od pol. XVI. (A. Petrić, J. Skjavetić) do pol. XVII. st. (V. Komnen). Madrigal je na glazbenom planu imao dvije temeljne društvene funkcije: kao svečana pjesma bio je dodatak javnomu spektaklu ili ceremoniji, a privatno je na dvorovima, akademijama i u kućama predstavljao kultiviranu razbibrigu. Potkraj XVI. st. postao je jedna od glavnih formi u kojoj se s pomoću tzv. madrigalizama u obliku virtuoznosti, ukrasa, zvukovne senzualnosti, pojačane kromatike, harmonijskih sloboda, česte uporabe disonance, ritmičkih kontrasta i neobičnih melodijskih intervala pripremala nova estetika baroka, izražajnost uglazbljenoga teksta pojačana glazbenim sredstvima.

Citiranje:
madrigal. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=37938>.