STRUKE:

Maginotova linija

ilustracija
MAGINOTOVA LINIJA, bunker
ilustracija1ilustracija2

Maginotova linija [mažinọ'~], sustav utvrda koji su Francuzi izgradili od 1929. do 1932. duž njemačke granice od Švicarske do Belgije; ukupna joj je duljina iznosila oko 400 km. Osobito je jako bio izgrađen dio između Rajne i belgijske granice. Zbog toga što se Belgija bila u početku tomu usprotivila, gradnja produžetka linije duž belgijske granice otpočela je tek 1937. Maginotova linija imala je malu dubinu, trupe stacionirane na njoj bile su statične i bila je slabo zaštićena od napada iz zraka, ali je kao cjelina bila nenadmašno vojno postignuće. Prvi je put bila izvedena tolika debljina betona na utvrdama, postavljeno teško topništvo, ali i logistika (podzemne željeznice) i postignuta razmjerna udobnost (prostori za rekreaciju, dućani, spavaonice, pri čem se pazilo na dobro prozračivanje). Tijekom napada na Francusku 1940., njemačke snage, krećući se preko Belgije, zaobišle su glavni dio Maginotove linije i probile francusku obranu kraj Sedana i Namura. Nakon II. svjetskog rata uređaji su na Maginotovoj liniji, osobito ventilacijski i električni, bili konzervirani i djelomično obnovljeni. Smatralo se da se podzemne prostorije mogu upotrijebiti kao skloništa od napada nuklearnim oružjem te da objekti mogu služiti uspješnoj obrani ili kao potpora napadu, ako se u njih postave podzemni raketni uređaji.

Citiranje:
Maginotova linija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 24. 9. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38008>.