TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Mainz

ilustracija
MAINZ
ilustracija1ilustracija2

Mainz [mạinc], glavni grad savezne zemlje Rheinland‑Pfalz i luka na lijevoj obali Rajne, kraj utoka Majne u Rajnu, Njemačka; 199 237 st. (2010). Kulturno središte s nizom starih građevina od kojih su mnoge za II. svjetskog rata bile oštećene, a potom obnovljene: romanička katedrala iz X. do XII. st., mnoge crkve (St. Stefan, St. Quintin), renesansni dvorac (XVII. st.; danas muzej); ostatci srednjovjekovnih gradskih zidina. i dr. Sveučilište Johannes Gutenberg (1477–1798., ponovno otvoreno 1946), Akademija znanosti i književnosti, Max‑Planckovi instituti za kemiju i za istraživanje polimera, konzervatorij, nekoliko muzeja (Gutenbergov, rimsko‑germanski središnji muzej i dr.), gradska knjižnica (osnovana 1477). Od polovice XV. st. (u Mainzu je djelovao J. Gutenberg) snažna tiskarska i izdavačka djelatnost. Proizvodnja stakla, računala, strojeva, cementa, preciznih instrumenata, kemijskih i prehrambenih proizvoda. Trgovačko središte vinorodnoga kraja poznatog po proizvodnji kvalitetnih pjenušavih i drugih vina. Lučki promet 3,4 mil. t (2010). – Na mjestu keltskog naselja Rimljani su podignuli između 14. i 9. pr. Kr. utvrđeno vojno naselje Moguntiacum koje je u I. st. postalo glavnim gradom provincije Gornje Germanije (Germania Superior); danas su sačuvani ostatci obrambenih zidova, tzv. Jupiterov stup, akvedukt, nekropola, amfiteatar. Već u ranokršćansko doba grad je bio sjedište biskupa. U doba seobe naroda bio je razoren. Kao naselje je bio obnovljen u VI. st., a 747. postao je sjedištem nadbiskupije (do 1801., kada ju Francuzi proglašavaju biskupijom). Godine 1118. Mainz je dobio gradske povlastice, a 1244. bio je proglašen slobodnim gradom. Gospodarski i kulturni procvat doživio je u XIII. st., kada se nalazio (od 1254) na čelu Rajnskoga saveza gradova. U XIV. st. nadbiskup Mainza dobio je status izbornoga kneza Svetoga Rimskog Carstva Njemačke Narodnosti. Borba između građana i nadbiskupa bila je završena kada je nadbiskup, izborni knez Diether od Isenburga, 1462. zauzeo grad, koji je do 1798. bio sjedište nadbiskupa. Diether je osnovao i sveučilište u Mainzu (1477). U Tridesetogodišnjem ratu (1618–48) Mainz su 1631. osvojili Šveđani, a 1644. Francuzi, koji su ga ponovo zauzimali 1688. i 1792. God. 1801–14. bio je glavni grad francuskog departmana Donnersberg; 1816. pripao je članu Njemačkoga saveza Hessenu, ali su ga kao saveznu tvrđavu do 1866. zajednički držali Pruska, Austrija i Hessen. Nakon I. svjetskog rata bio je pod okupacijom francuskih vojnih snaga (do 1930). Teško stradao tijekom savezničkih bombardiranja u II. svjetskom ratu (stradalo oko 80% građevina).

Citiranje:
Mainz. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 26. 5. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38149>.