STRUKE:

makrosociologija

makrosociologija (makro- + sociologija), razina sociologijske analize koja se bavi društvima u cjelini, njihovim tipovima, oblicima vlasništva, podjele rada, tehnologije, društvene nejednakosti, zatim velikim društvenim skupinama, kao klasama, vjerskim i etničkim skupinama, potom ustanovama i organizacijama, kao državama, birokracijama, pa kulturama kao obrascima vrijednosti i normi širega društva ili zajednice, jezicima, te napokon krupnim promjenama takvih cjelina, kao što su političke revolucije, industrijska revolucija. Sociologija se od početaka, izuzev u slučaju G. H. Meada (simbolički interakcionizam), bavila makrodruštvenim pojavama. Do zaoštravanja podjele na makrosociologiju i mikrosociologiju došlo je 1960-ih kao reakcija na prevladavajuću makroperspektivu u funkcionalizmu (sistemska teorija T. Parsonsa) i strukturalizmu (makrosociologija G. Gurvitcha). U novijim pristupima prevladava antiredukcionističko stajalište: pravilnostima makropojava – od tipa društva do društvenih identiteta ili religijskih vjerovanja – ne mogu se objasniti svi oblici ili slučajevi individualnoga ponašanja ili ponašanja manjih skupina u sastavu većih skupina ili pak društava.

makrosociologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2018. Pristupljeno 24.2.2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38292>.