Malthus, Thomas Robert

ilustracija
MALTHUS, Thomas Robert

Malthus [mæ'lϑəs], Thomas Robert, engleski ekonomist i demograf (Rookery kraj Dorkinga, između 14. i 17. II. 1766St. Catherine kraj Batha, 23. XII. 1834). Sljedbenik A. Smitha, pripadnik engleske klasične škole političke ekonomije, kojega je J. M. Keynes nazvao »prvim ekonomistom Cambridgea«. Sin maloga posjednika, gorljiva pristaše Rousseauova naučavanja i prijatelja D. Humea. Diplomirao 1788. na Sveučilištu u Cambridgeu (Jesus College), 1797. se zaredio, a od 1805. bio je profesor moderne povijesti i političke ekonomije na Koledžu Istočnoindijske kompanije u Haileyburyju. Već svojim prvim, anonimno objavljenim djelom Ogled o načelu stanovništva kako ono utječe na budući napredak društva s primjedbama na spekulacije gospode Godwina, Condorceta i drugih pisaca (An Essay on the Principle of Population as it Affects the Future Improvement of Society with Remarks on the Speculations of Mr. Godwin, Mr. Condorcet, and Other Writers, 1798) stekao je priznanje javnosti i visok ugled u akademskim krugovima. Drugo, prošireno i prerađeno izdanje toga djela objavio je 1803. u četirima knjigama pod naslovom Ogled o načelu stanovništva ili pogled na njegove prošle i buduće posljedice na ljudsku sreću (An Essay on the Principle of Population; or, a View of its Past and Present Effects on Human Happiness).

Temeljnu Malthusovu postavku – načelo da se veličina stanovništva mijenja s mogućnošću njegove prehrane – nalazimo već kod skolastikâ, kod G. Botera, R. Cantillona, fiziokratâ i A. Smitha. Malthusova je novost u uvjerenju da su mogućnosti prehrane ljudi ograničene i da čovječanstvu prijeti oskudica hrane ako se ono nastavi razmnožavati po svojem prirodnom nagonu kao i da su te granice zadane u zakonu opadajućih prinosa od poljoprivrede pa one već djeluju kroz širenje siromaštva, gladi i uvjeta života, koji pridonose rastu smrtnosti, ratova i bolesti, što stanovništvo prisilno svode u prirodne granice mogućnosti prehrane. Po Malthusovu načelu stanovništvo se množi geometrijskom progresijom, a proizvodnja hrane povećava se aritmetičkom progresijom, no budući da je geometrijski rast brži od aritmetičkoga, postoji trajan prirodni nesklad između rasta stanovništva i rasta proizvodnje hrane. Time je načelu stanovništva dano pesimističko tumačenje prijeteće sile koja nije samo apstraktna mogućnost nego je i uzrok aktualnoga siromaštva. U doba zaoštrenih ekonomskih i socijalnih odnosa te ubrzane diferencijacije društva po bogatstvu i moći, širenja nezaposlenosti i bijede radničkih slojeva, kakvo je bilo Malthusovo doba, njegova je teorija poslužila vladajućim slojevima da odgovornost za takvo stanje u društvu s društvenih institucija i oblika vladavine prebace na navodne prirodne zakone. Malthusovo načelo stanovništva povijest je opovrgnula u objema njegovim sastavnicama: niti je došlo do usporavanja rasta poljoprivredne proizvodnje, niti se stanovništvo nastavilo razmnožavati po istoj stopi. Pokazalo se da oba ta procesa znatno više ovise o tehnološkim i društvenim uvjetima života nego o navodnim prirodnim zakonima. Ipak, na Malthusovo se naučavanje i dalje često poziva onda kada se odgovornost za stanje u društvu, osobito u pogledu siromaštva, nezaposlenosti i socijalne sigurnosti, želi prebaciti s vladajućih elita na žrtve tih socijalnih procesa, premda se katkad uvode novi ograničavajući čimbenici kao što je ograničenost sirovina, energije, prostora, okoliša i sl. Pojam maltuzijanstva ostao je trajno vezan za sve pokušaje da se složeni društveni procesi protumače i pokušaju regulirati pojednostavnjenim odnosima prirodne reprodukcije stanovništva, bilo da je riječ o izvornome Malthusovu naučavanju ili o novijim pokušajima primjene sličnoga pristupa, poznatoga kao neomaltuzijanski.

Malthusov je doprinos značajan i u području ekonomske teorije i ekonomske politike. Po svojoj teoriji zemljišne rente, Malthus ravnopravno dijeli autorstvo s D. Ricardom i Edwardom Westom. Njegovo odbacivanje Sayova zakona tržišta i njegovo uporno dokazivanje potrebe državne intervencije za uspostavu tržišne ravnoteže, bilo je u doba trijumfa liberalne doktrine ne samo znanstveni doprinos nego i dokaz ljudske hrabrosti. Ostala značajnija djela: Primjedbe na posljedice žitnih zakona (Observations on the Effects of the Corn Laws, 1814), Istraživanje prirode i napretka rente (An Inquiry into the Nature and Progress of Rent, 1815), Načela političke ekonomije s gledišta njihove praktične primjene (Principles of Political Economy Considered with a View to their Practical Application, 1820).

Citiranje:
Malthus, Thomas Robert. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 1. 6. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=38478>.