struka(e):
ilustracija
MANIOKA, Manihot esculenta

manioka (franc. manioc < španj. mandioca < tupi-gvaranski mandiog) (kasava, manihot; Manihot esculenta), višegodišnji, do 4 m visok trop. grm iz por. mlječika (Euphorbiaceae), naizmjeničnih, prstasto sastavljenih listova, ljubičaste (u mladih) do svijetlo ili tamno zelene boje (u razvijenih). Cvjetovi su petočlani, maleni, žutozeleni, crveni ili ljubičasti. Plod je tobolac. Manioka je podrijetlom iz područja Amazone (Brazil), odakle su ju port. pomorci oko 1600. prenijeli u Afriku, gdje se brzo raširila postavši temeljem prehrane stanovništva. Prvi su ju vjerojatno uzgajali Indijanci Maya na Yucatánu. Danas se uzgaja u svim trop. područjima zbog gomoljastih dijelova korijena bogatih škrobom, iz kojih se izdvaja brašno zvano tapioka. Gomoljasti su dijelovi sočni, smeđecrvene kore i bijele srži, dugi 0,15 do 1 m, debeli 3 do 15 cm i teški do 15 kg. Škrob je u njima natopljen mliječnim sokom što sadrži glikozid linimarin, koji uz djelovanje enzima prelazi u cijanovodičnu kiselinu. Po njezinoj količini razlikuju se slatka (0,01%) i gorka (0,02 do 0,03%) odlika manioke. Iz gorke manioke prije uporabe treba ukloniti glikozid ispiranjem, grijanjem ili kuhanjem usitnjenih gomolja. U svijetu se proizvodi (2003) 187 665 489 t manioke na 17 219 875 ha, od čega najviše u Africi (100 739 306 t), Aziji (54 468 994 t), Južnoj Americi (31 005 020 t), Tajlandu (18 430 000 t) i Indoneziji (17 722 804 t).

Citiranje:

manioka. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/manioka>.