struka(e):
ilustracija
MARELICA, Prunus armeniaca

marelica (njem. Marelle ili Marille < tal. armellina, za venecijansko armellino: koštica, sjemenka marelice, usp. lat. armeniacum [pomum]: marelica) (kajsija), voćka iz skupine koštuničavoga voća iz por. ruža (Rosaceae), roda Armeniaca, koji obuhvaća sedam vrsta. Marelica ima okruglaste listove i bijele, pri osnovi latica ružičasto nijansirane cvjetove. Plod je žućkast ili narančast, okruglast ili malo ovalan s uzdužnom brazdom, sočna, aromatična mesa, s 8 do 15% sladora, a sadrži vitamine A, B1 i B2 i C. Meso ploda jede se svježe, sušeno, kandirano ili prerađeno u različite nefermentirane proizvode (džem, marmelada, kompot, sirup, sok), a rabi se i za proizvodnju žestice. Koštica čini 5 do 10% ukupne mase ploda, a sjemenka služi u industriji za dobivanje posebnog ulja. – Marelica je podrijetlom iz središnje i sjeverozap. Kine, gdje je bila poznata prije više od 4000 god. pr. Kr., a odatle se proširila prema zapadu. Tijekom više tisućljeća nastalo je iz divljih vrsta mnoštvo uzgajanih odlika koje su se smjerovima kretanja selilačkih naroda proširile na područja tople i umjereno tople klime.

Danas se u svijetu uzgaja više od 1000 odlika marelice različite dobi dozrijevanja, od lipnja do kraja kolovoza. U nas se uzgajaju odlike: krupna rana, madžarska najbolja, kečkemetska ruža, japanska rana, Breda, royal i dr.

Citiranje:

marelica. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/marelica>.