struka(e): |

Marijci ili Mari (na njihovu jeziku mari: muškarac, čovjek; starije rusko ime Čeremisi), ugrofinski narod u Ruskoj Federaciji, najvećim dijelom u republici Marij El (oko 291 000), zatim u Baškiriji (oko 104 000), Kirovskoj i Sverdlovskoj oblasti, Tatarstanu i dr. Manji broj živi i u Kazahstanu, Ukrajini, Bjelorusiji; ukupno oko 600 000 pripadnika. Razlikuju se tri (subetničke) skupine: Kuryk ili gorski Marijci (desno od Volge), Olyk ili nizinski Marijci (u međurječju Vetluge i Vjatke) i Upo ili istočni Marijci (istočno od rijeke Vjatke). Tradicionalno su se bavili zemljoradnjom. U dodir s Rusima Marijci su došli već u XII. st., ali je njihov teritorij potpao pod ruski nadzor tek u XVI. st., kada je započela i intenzivnija kristijanizacija. Danas su po vjeri većinom pravoslavci, iako su nizinski i istočni Marijci zadržali priličan broj elemenata tradicijskih vjerovanja, posebice pod utjecajem religijsko-nacionalističkoga pokreta Kugu Sorta, vrlo utjecajnoga potkraj XIX. i početkom XX. st. Neki su Marijci pod utjecajem susjednih Tatara i Baškira prešli na islam.

Povijest. Ugrofinski Marijci došli su u VIII. st. pod vlast Hazara, u IX. st. Povolških Bugara (Protobugara), u XIII. st. Mongola, u XV. st. Kazanjskoga Kanata, a 1552. pod Rusiju. Kršćanstvo su primili u XVI. st., ali su dugo ostali kod njih elementi animizma. Sudjelovali su u ustancima I. I. Bolotnjikova i S. T. Razina u XVII. st. te J. I. Pugačova u XVIII. st., što je izazvalo kaznene ekspedicije i preseljenja dijela stanovništva u Sibir. U Ruskoj Sovjetskoj Federativnoj Socijalističkoj Republici bila je stvorena 1920. Marijska Autonomna Oblast, koja je 5. XII. 1936. pretvorena u Marijsku Autonomnu Sovjetsku Socijalističku Republiku; nakon raspada SSSR-a postaje republika u sastavu Ruske Federacije (Mari), 1992. promijenila je ime u Marij El.

Jezik. Marijski (zastarjelo čeremiski) jezik, zajedno s mordvinskima, pripada volškoj grani ugrofinske potporodice uralske porodice. Marijski se dijalekti grupiraju u tri narječja. Posjeduju prosječnu ugrofinsku strukturu, s time da se ističu velikim brojem padežnih kategorija. Marijski je jezik pod starim i dubokim utjecajem susjednih turkijskih jezika, osobito čuvaškoga, ali i baškirskoga i tatarskoga. Na različitim dijalektnim osnovama razvila su se dva standardna jezika. Pismo je ćirilsko, književnost od XVIII. st.

Citiranje:

Marijci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/marijci>.