Marijina kongregacija (lat. Congregatio Mariana), katolička crkvena udruga što ju je 1563. u Rimskome kolegiju u Rimu osnovao isusovac Jean Leunis, a kanonski uspostavio papa Grgur XIII. (1584). Svrha joj je bila usavršavanje (klerika, laika) u kršćanskome životu, širenje i obnova vjere, osobito kroz pobožnost Blaženoj Djevici Mariji, a skupine su bile podijeljene po dobi, društvenome staležu i zanimanju. Marijina kongregacija brzo se širila, osobito ondje gdje su djelovali isusovci (gimnazije, visoka učilišta). Svjetski savez Marijinih kongregacija, utemeljen 1953., postao je 1956. članom Konferencije međunarodnih katoličkih organizacija. Od 1967. Marijina kongregacija djeluje pod imenom Zajednica kršćanskoga života sa sjedištem u Rimu. U Svjetsku zajednicu kršćanskoga života uključeno je (1996) 60 nacionalnih zajednica. U Hrvatskoj su do 1773. isusovci vodili Marijine kongregacije za učenike i studente, u svojim kolegijima i školama, i građanske za ugledne muževe u gradu. Tadašnje đačke Marijine kongregacije imale su značajnu ulogu u kulturnome životu gradova (kazališta, glazba, javne svečanosti). U XIX. st. osnivali su ih isusovački pučki misionari, osobito u Dalmaciji. U XX. st. nastaju posvuda u Hrvatskoj i BiH za sve dobi, zvanja i staleže. U Katoličkome pokretu jezgre su vjerske obnove, iz njih nastaju druge katoličke, osobito đačke udruge. Razvijaju bogatu djelatnost u različitim sekcijama (športska, literarna, dobrotvorna, euharistijska itd.) i promiču vjerski, društveni i kulturni život. Nakon 1945. postojale su samo u vjerskim školama (sjemeništa, bogoslovije); nakon 1990. postupno se obnavljaju.
