struka(e):
ilustracija
MARIKULTURA, uzgoj kamenica
ilustracija
MARIKULTURA, uzgoj riba

marikultura (lat. mare: more + kultura), kontrolirani uzgoj riba, rakova, mekušaca i vodenoga bilja u morskoj ili bočatoj vodi. Odvija se u bazenima, plutajućim kavezima ili drugim uzgojnim instalacijima koje se smještaju u zaštićene dijelove priobalnoga mora. U svjetskim razmjerima uzgoj vodenih organizama raste brže od bilo koje druge industrijske proizvodnje hrane životinjskoga podrijetla; stopa rasta od 1970. do danas iznosi 9,2% godišnje, dok je za lovno ribarstvo 1,4%. Komercijalna proizvodnja morske ribe u Hrvatskoj započela je ranih 1980-ih godina. Nositelji su bili centri u Zadru, Rovinju, Splitu i Šibeniku, uz nekoliko desetaka obiteljskih gospodarstava na obali i otocima. Glavni su proizvodi lubin, podlanica i nekoliko njezinih srodnika, a ukupna godišnja proizvodnja 3000 t. Od 1996. započelo se s dohranom tuna u kavezima, što je postupno preraslo u višegodišnji uzgoj nedorasle tune. Instalirani kapaciteti omogućuju proizvodnju od 4000 t godišnje, a ona se odvija u šest poduzeća i na devet lokacija srednjega Jadrana. Daljnji razvoj toga dijela marikulturne proizvodnje ograničen je izlovnom kvotom što ju je Hrvatskoj dodijelila Međunarodna komisija za zaštitu atlantskih tuna (The International Commission for the Conservation of Atlantic Tunas, akr. ICCAT). Nakon predratnih pokušaja industrijskog uzgoja salmonida (pastrva i srebrni losos) u plutajućim kavezima na lokacijama u Skradinu, Zatonu, Žrnovici i drugdje, inicijativa je obnovljena novim projektom uzgoja pastrve u Velebitskome kanalu.

Uz postojeća tradicionalna uzgajališta školjkaša u Malostonskome zaljevu, Limskome kanalu, Raškome zaljevu i na ušću rijeke Krke, pojavilo se više malih privatnih uzgajališta. Ukupna proizvodnja iznosi oko 3000 t godišnje s tendencijom rasta radi zadovoljenja potreba turističkoga tržišta i izvoza.

Za daljnji razvoj marikulture planirano je uvođenje novih vrsta riba i školjkaša. Ekološka usklađenost marikulture s postojećim i planiranim aktivnostima u priobalju bit će odsudan čimbenik za ostvarivanje planova proizvodnje riba i školjkaša u Hrvatskoj.

Formalna izobrazba iz marikulture stječe se na četverogodišnjem Ribarskom studiju Sveučilišta u Splitu, koje obrazuje inženjere ribarske tehnologije, i Veleučilištu u Dubrovniku, koje je pokrenulo specijalizirani studij marikulture. Specijalizacija je moguća na poslijediplomskome studiju iz Ribarstva na Agronomskome fakultetu u Zagrebu. Časopisi Ribarstvo, Hrvatskog ihtiološkog društva iz Zagreba, i Naše more, Veleučilišta iz Dubrovnika, donose informacije s područja marikulture.

Citiranje:

marikultura. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/marikultura>.