struka(e):

Mažuranić, hrvatska obitelj podrijetlom iz Novoga Vinodolskoga. Stariju povijest Mažuranića, prije doseljenja na područje Novoga (Novi Vinodolski), povjesničari su rekonstruirali na temelju sačuvanog obiteljskog rodoslovlja uglednoga hrvatskoga kulturnog djelatnika iz XIX. st. Antuna. Prema tom rodoslovlju općenito se smatra da Mažuranići potječu iz južne Hrvatske te da se barem jedna njihova grana preko Splita preselila u Senj. U Splitu se spominju oko 1360., a sa Senjom se povezuje prvi poimence poznati član obitelji Ivan (spominje se oko 1550), koji je bio »konjik« u Vojnoj krajini. Od XVI. st. njegovi se potomci na području Novoga spominju kao poljodjelci i stočari, odnosno slobodnjaci Frankapana. U XVII. i XVIII. st. pojedini se članovi obitelji nazivaju i patronimom Janković. U tom se razdoblju istaknuo Antun (1687–1757), svećenik, kanonik modruški i kipar. U XIX. st. djelovao je svećenik i preporoditelj Josip (1811–79), te učitelj i kulturni djelatnik Stjepan (1847–1907). Ogranak obitelji koji je potekao od Ivana Petrova (1781–1844) dao je niz uglednih pojedinaca koji su uvelike obilježili kulturna i politička zbivanja u Hrvatskoj u drugoj polovici XIX. st. i prvoj polovici XX. st. Od sinova Ivana Petrova posebice su se istaknuli spomenuti sastavljač obiteljskog rodoslovlja, jezikoslovac Antun, zatim pravnik, pjesnik i hrvatski ban Ivan, te građevinski poduzetnik, istaknuti preporoditelj i putopisac Matija. Od sedmero djece hrvatskoga bana Ivana osobito je poznat Vladimir, pravnik, pisac i predsjednik JAZU. Vladimirova su djeca ugledna hrvatska književnica Ivana, udana Brlić (→ brlić-mažuranić, ivana), austrougarski i jugoslavenski časnik Božidar Darko (1879–1952) te pravnik i predsjednik Senata Kraljevine Jugoslavije Želimir (1882–1941). U sljedećoj generaciji istaknuti član obitelji bio je sin Božidara Darka Vladimir (1925–85), slikar i mačevalac. Od Matijina potomstva istaknuo se njegov sin Vladimir Fran (1859–1928), časnik i književnik, te unuci Milutin (1878–1957), pravnik, političar, književnik i publicist, i Bogoslav (1866–1918), liječnik, političar i javni djelatnik. Potomci Mažuranića i danas žive i djeluju u Hrvatskoj i u svijetu.

Citiranje:

Mažuranić. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/mazuranic>.