struka(e):
ilustracija
MEDEJA, rad E. Delacroixa, 1838., Lille, Musée des Beaux Arts

Medeja (grč. Μήδεια, Mḗdeia), u grčkoj mitologiji čarobnica, kći kolhidskoga kralja Ejeta. Zaljubila se u Jazona, vođu Argonautâ, i pomogla mu svojim čarobnim moćima da učini junačko djelo i domogne se zlatnoga runa. Vraćajući se s Argonautima, ubila je brata Apsirta kako bi spasila sebe i njih od očeva progona. Kada ih je na otoku Kerkiri (Krf) sustigla Ejetova vojska tražeći od tamošnjega kralja Alkinoja da preda Medeju, ovaj je odgovorio da će ju predati samo ako je djevica, pa se Medeja potajno vjenčala s Jazonom te su napustili otok. U Jolku se okrutno osvetila Jazonovu stricu Peliji, zbog čega su oboje morali pobjeći; stigavši u Korint živjeli su sretno deset godina. U Korintu je iz ljubomore otrovala Jazonovu zaručnicu Kreuzu (Glauku) i ubila svoju djecu te pobjegla u Atenu, gdje je živjela s tamošnjim kraljem Egejom. Prema drugim verzijama mita, nije Medeja ubila svoju djecu, nego su to učinili Korinćani. Najzad, prognana i od Egeja jer je htjela ubiti njegova sina Tezeja, vratila se na Kolhidu, gdje je zauzela očevo prijestolje. U antičkoj književnosti, Medeja je glavni lik istoimene Euripidove, Ovidijeve i Senekine tragedije; spominje se i u drugim tragedijama, a njezinom su se sudbinom nadahnjivali u svojim djelima i kasniji pisci (P. Corneille, F. Grillparzer), glazbenici (L. Cherubini) i likovni umjetnici (P. Veronese, N. Poussin, E. Delacroix). Velike su proturječnosti u shvaćanju njezina značaja u različitim umjetničkim verzijama: katkad je prikazana kao okrutan ubojica, drugdje kao prevarena, razočarana žena koja sve čini iz očaja (Christa Wolf, 1996).

Citiranje:

Medeja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/medeja>.