struka(e): |

Arumunji (rum. Arămânĭ < lat. Romāni), etnička zajednica u jugoistočnoj Europi, potomci romaniziranoga stanovništva, koje se na južne dijelove Balkanskoga poluotoka doselilo prije X. st. vjerojatno iz Dacije. Prema procjenama ima ih između 400 000 i 1 500 000. Okolni narodi zovu ih Vlasima, Cincarima, Kucovlasima, Karavlasima i Sarakačanima. Prije su bili zastupljeniji na Balkanskom poluotoku; danas žive u znatnijim skupinama pretežito u zapadnoj i sjevernoj Grčkoj, Sjevernoj Makedoniji, južnoj Albaniji i Bugarskoj, te nakon I. svjetskog rata u Rumunjskoj. Tradicionalno su bili stočari, a imali su važnu ulogu i u trgovini jugoistočne Europe. Pretežito su pravoslavne vjere, a manje islamske (Albanija). Sačuvali su svoj jezik, starije etnografske osobine i način života, ali ih se velik dio asimilirao.

Jezik

Arumunjski dijalekt jedno je od četiri povijesna narječja rumunjskoga jezika u balkanskim zemljama (Grčka, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bugarska, Rumunjska). U zemlje južno od Dunava prenesen je prije X. st. Mnogobrojne su leksičke posuđenice iz grčkog, albanskog, bugarskog, turskog i drugih jezika. Vrlo dobro zastupljene balkanske jezične značajke.

Citiranje:

Arumunji. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/arumunji>.