struka(e): ekonomija

međunarodna plaćanja, plaćanja među pojedinim zemljama i njihovim rezidentima radi podmirivanja obveza nastalih u međunar. razmjeni robe i usluga. Sredstva plaćanja mogu biti efektivne valute, devize (strana sredstva plaćanja na računima u banci), plemeniti metali. U doba do I. svj. rata, za zlatnoga standarda i potpune konvertibilnosti valuta, međunar. plaćanja temeljila su se na multilateralizmu, sporazumu većega broja zemalja koje su svoja dugovanja prema jednoj zemlji mogle podmiriti svojim potraživanjima prema trećoj zemlji. Slomom zlatnoga standarda, os. za velike ekon. krize 1930-ih, uvode se devizna ograničenja i pojavljuju se klirinški sustavi plaćanja u trgovini, u kojima se obavlja bilateralna kompenzacija uvoza jedne zemlje iz druge izvozom prve zemlje u drugu, svodeći plaćanja u svj. trgovini na trampu. Nakon II. svj. rata polako su se ublažavala ograničenja koja je stvarao kliring, a sporazum iz Bretton Woodsa 1944. podupro je multilateralni sustav plaćanja među zemljama članicama i konvertibilnost valuta. No i danas postoje različita valutna ograničenja koja onemogućuju postojanje apsolutne konvertibilnosti. Međunarodna plaćanja mogu se provoditi na različite načine, i pritom se različiti institucionalni sektori koriste različitim instrumentima. Poduzeća najčešće koriste trgovačke (robne) kredite inoz. partnera, bankarske kredite ili izdaju vrijednosne papire. Banke primaju depozite nerezidenata, akceptiraju mjenice, ali i primaju zajmove inoz. banaka. Država može obavljati inoz. plaćanja pribavljajući kapital indirektno, prodajom vrijednosnica, ali i koristiti kredite drugih država ili međunar. financijskih ustanova (npr. MMF, Svjetska banka). Međunarodna plaćanja mogu biti neposredna ili bilateralna, kada se obavljaju izravno između dvaju subjekata iz različitih zemalja, a mogu se obavljati na organiziranim financ. tržištima putem posrednika. Pri plaćanju često posreduju poslovne banke s ovlastima za obavljanje međunar. plaćanja. Za potrebe obavljanja međunar. plaćanja, 1977. je osnovana neprofitna organizacija međunar. banaka, sa sjedištem u Bruxellesu, pod nazivom SWIFT (Society for Worldwide Interbank Financial Telecommunications). Ona omogućuje slanje standardiziranih poruka putem kompjutoriziranoga telekomunikacijskog satelitskog sustava za približno 7500 financ. ustanova u 200 zemalja, čime se omogućuje brzo obavljanje međunar. plaćanja.

Citiranje:

međunarodna plaćanja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/medjunarodna-placanja>.