Mikronezija (Savezne Države Mikronezije; Federated States of Micronesia), država u zapadnom dijelu Tihog oceana, sjeverno od ekvatora. Obuhvaća 607 otoka i otočića u Karolinima (dio otočja Mikronezija), rasutih na morskoj površini većoj od 2,5 milijuna km². Veći su otoci (otočja) Pohnpei, Kosrae, Chuuk i Yap. Najveća je udaljenost između otoka (istok–zapad) više od 2700 km (Kosrae–Yap). Kopnena površina Mikronezije iznosi 701 km². Otočje i savezna država Chuuk sastoji se od 294 otoka i otočića ukupne površine 127 km²; država Pohnpei (163 otoka) ima površinu od 346 km², od čega se 336,7 km² odnosi na otok Pohnpei, najveći u Mikroneziji; država Yap sastoji se od 4 otoka, 7 otočića i 134 atola ukupne površine 119 km²; saveznu državu Kosrae čini istoimeni otok (i 4 otočića) površine 109 km².
Prirodna obilježja
Otoci su uglavnom vulkanskoga podrijetla, okruženi koraljnim grebenima, a neki su niski koraljni otoci (prosječno 3 do 4 m iznad morske razine). Otočje Yap, koje se nalazi na rubu filipinske ploče, građeno je od andezita, a vulkanski otoci istočnih Karolina, koji se nalaze na pacifičkoj ploči, od bazalta. Otok Kosrae izdiže se do 629 m, a najviši Pohnpei do 791 m.
Klima je tropska, s jednolikom temperaturom tijekom godine (26 do 28 °C). Oborine su obilne; Yap ima oko 3000 mm kiše godišnje, Chuuk oko 3500 mm, a Pohnpei se sa 6000 do 8400 mm kiše godišnje ubraja u mjesta s najviše oborina na svijetu. Relativna vlaga zraka iznosi oko 70%. Povremeno se javljaju tajfuni (lipanj–prosinac), osobito razorni na niskim atolima. Obale vulkanskih otoka obrasle su mangrovama, a planinska unutrašnjost tropskim kišnim šumama; koraljni su otoci pod šumama kokosovih i sago palmi te krušnoga drveta.
Stanovništvo
U Saveznim Državama Mikronezije živi 107 008 st. ili 152,6 st./km² (popis 2000. god.; 108 155 st. prema procjeni iz 2004). Najgušće je naseljeno otočje, odnosno savezna država Chuuk, gdje živi polovica populacije (53 595 st., 2000), s gotovo tri puta većom gustoćom naseljenosti od prosjeka (422,0 st./km²); na otočju Pohnpei živi 34 486 st. ili 99,7 st./km², na otočju Yap 11 241 st. ili 94,5 st./km², a na otoku (saveznoj državi) Kosrae samo 7686 st. ili 69,9 st./km². Stanovnici su pretežito Mikronezijci, a na otočju Pohnpei i Polinezijci. Prema vjeri su uglavnom rimokatolici (52,7%) ili protestanti (40,1%, 2000). Uz službeni engleski, govore se i lokalni jezici. Porast broja stanovnika u novije se doba znatno usporio; u razdoblju 1980–89. prosječna je godišnja stopa porasta iznosila 3,0%, a 1994–2000. iznosila je samo 0,3%. Natalitet je 27,1‰ (2000), mortalitet 6,0‰, a prirodni priraštaj 21,1‰; smrtnost je dojenčadi 20,0‰ (2001). Stanovništvo je mlado; u dobi je do 14 god. 40,3% st., a starije od 60 god. 5,3% (2000). U poljoprivredi i ribarstvu radi 40,7% radne snage, u industriji i građevinarstvu 3,1%, a u uslužnim djelatnostima 56,2% (2000). Glavni je grad Mikronezije Palikir (8600 st., 2000) na otoku Pohnpei. Glavni su gradovi otočja, odnosno savezna država, Lelu (2591 st.; Kosrae), Weno (16 121 st., 1994; Chuuk), Colonia (3161 st., 1994; Yap) i Kolonia (5681 st.; Pohnpei), koji je bivši glavni grad Mikronezije. U gradovima živi 28,6% st. (2001).
Gospodarstvo
God. 2004. ostvaren je BDP u vrijednosti od 270 milijuna USD; BDP po stanovniku iznosi 2180 USD. Oko 50% BDP-a ostvareno je u poljoprivredi i ribarstvu, 46% u uslužnom sektoru, a 4% u industriji. Ključni su izvozni proizvodi drvo, tropsko voće, riblje prerađevine i crni papar; razvija se i turizam. Potkraj 2004. vanjski je dug 62 milijuna USD.
Promet
Međunarodne su zračne luke na glavnim otocima (Pohnpei, Kosrae, Chuuk, Yap). Glavne su trgovačke luke Kolonia (Pohnpei), Colonia (Yap), Lepukos (Chuuk) te Okat i Lelu (Kosrae). Ceste su na glavnim otocima djelomično asfaltirane.
Novac
Novčana je jedinica dolar SAD-a (dollar, $; USD); 1 dolar = 100 centi.
Povijest
Prvi tragovi ljudske prisutnosti na području Mikronezije mogu se pratiti približno od II. tisućljeća pr. Kr. Otoke je 1521. otkrio portugalski pomorac F. Magalhães, a Španjolska je svoju upravu uspostavila tek polovicom XVII. st. Pod njezinom vlašću Mikronezija je bila do 1899., kada ju je kupila Njemačka. Potkraj I. svjetskog rata Mikroneziju su zaposjele japanske postrojbe. Nakon rata, Versailleskim mirovnim ugovorom bila je 1919. stavljena pod japansko skrbništvo, što je odobrila Liga naroda. Tijekom II. svjetskog rata Mikroneziju su osvojile postrojbe SAD-a. Nakon II. svjetskog rata održana je američka uprava (→ karolini). God. 1947. postala je dio starateljskoga teritorija UN-a, pod upravom SAD-a. Samoupravu je stekla u svibnju 1979. pod nazivom Savezne Države Mikronezije; predsjednik je postao Tosiwo Nakayama (na vlasti je bio do 1987). Ugovor o slobodnom udruživanju sa SAD-om postignut je 3. XI. 1986 (dopunjen je 2004). Puna neovisnost ostvarena je 22. XII. 1990., a članstvo u UN-u 17. IX. 1991. Od svibnja 2007. predsjednik je Emanuel Mori.
Politički sustav
Prema Ustavu od 10. V. 1979., koji je na snazi od 1. I. 1981., Mikronezija je federacija, savezna država, koju čine četiri federalne jedinice (države): Chuuk (Truk), Kosrae (Kosaie), Pohnpei (Ponape) i Yap, koje imaju ustave, zakonodavnu i izvršnu vlast. Predsjednik savezne države obnaša istodobno funkcije šefa države i izvršne vlasti; bira ga parlament za razdoblje od 4 godine, a može biti biran dva mandata uzastopno. Zakonodavnu vlast savezne države obnaša jednodomni parlament (Congress), koji ima 14 senatora (4 biraju federalne jedinice za razdoblje od 4 godine, a 10 senatora biraju građani na općim, izravnim izborima za razdoblje od 2 godine). Pravo glasa imaju svi građani s navršenih 18 godina života. Vrhovni sud ima najvišu sudbenu vlast na razini savezne države. Nacionalni blagdan: Dan ustava, 10. svibnja (1979).
