STRUKE:

Milet

ilustracija
MILET, rimski teatar

Milet (grč. Mίλητος, Mílētos), antički grad u Joniji, blizu ušća rijeke Maeander (danas Menderes), najvažnije grčko naselje u Maloj Aziji. Danas ruševine na području sela Balat u Turskoj. Na mjestu faktorije iz mikenskoga doba osnovali su Grci grad, čini se, već u XI. st. pr. Kr. Najviši uspon Milet je doživio u VII. i VI. st. pr. Kr. Bio je jedno od najistaknutijih kulturnih središta antike (Tales, Anaksimandar, Anaksimen, Hekatej), važna izvozna luka za azijske proizvode i matični grad osamdesetak kolonija na Crnome moru, u Egiptu i Italiji (Tomi, Istar, Olbija, Pantikapej, Sinopa, Kizik, Abid i dr.). Od 546. pr. Kr. pod perzijskom vlašću, poč. V. st. pr. Kr. na čelu Jonskog ustanka tijekom kojega su ga Perzijanci razorili. Nakon 479. pr. Kr. grad je ponovno planski izgrađen. Nakon osvojenja Aleksandra Velikoga 334. pr. Kr. izgrađuje se novi helenistički grad, u rimsko doba (kad je Milet slobodan grad) podignut je niz raskošnih građevina, u bizantsko doba unutrašnja jezgra grada dobila je bedem (VI. st.), a u XI. st. Milet je definitivno opustio. Arheološka iskapanja od 1899. otkrila su, osim ostataka mikenskog i arhajskoga naselja (Posejdonovo svetište), ruševine klasičnoga i helenističkoga grada – ulica, lučkih uređaja, trgova s trijemovima, hramova, Apolonova svetišta, gimnazija, buleuterija, stadiona, monumentalnih grobnica itd.; dobro je sačuvan teatar. U blizini Mileta nalaze se ostatci čuvenog Apolonova svetišta. (→ didima)

Citiranje:
Milet. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 5. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=40849>.