TRAŽI DALJE:
STRUKE:

minerali

ilustracija
MINERALI, anglezit
ilustracija1ilustracija2ilustracija3ilustracija4ilustracija5ilustracija6ilustracija7ilustracija8ilustracija9ilustracija10ilustracija11ilustracija12ilustracija13ilustracija14ilustracija15

minerali (prema srednjovj. lat. mineralis: koji pripada rudniku), kemijski i fizički jedinstvene tvari, koje su sastavni dio Zemljine kore, a nastale su prirodnim procesima. Rijetki su minerali čisti kemijski elementi (zlato, srebro, ugljik u obliku grafita ili dijamanta). Većina minerala čvrsti su, kristalni anorganski kemijski spojevi s određenim kemijskim sastavom, makrosimetrijom i mikrosimetrijom i strukturom kristalne rešetke. Od fizikalnih su svojstava za karakterizaciju minerala ponajprije važni boja, sjaj, tvrdoća, gustoća, stupanj prozračnosti, indeks loma, magnetičnost, električna vodljivost, radioaktivnost, luminiscencija. Danas je poznato više od 4700 različitih minerala, a nekoliko ih stotina ima tehničko značenje. Svake se godine otkrije prosječno 50-ak novih vrsta minerala. Posebno lijepi i rijetki minerali cijene se kao drago kamenje; oni moraju biti kemijski otporni, tvrdi, visoka sjaja, lijepih boja. – Neki minerali nastaju kristalizacijom iz magme (pirogeni minerali), drugi kristalizacijom iz vodenih otopina (hidratogeni minerali); ako je pritom sudjelovala živa tvar, nazivaju se organogenim mineralima, i to zoogenim, ako su sudjelovale životinje, i fitogenim, ako su sudjelovale biljke; minerali nastali iz toplih termalnih voda zovu se hidrotermalni, a oni nastali iz plinova i para pneumatolitski minerali; metamorfni minerali nastali su preobrazbom iz drugih minerala. Prema upotrebnoj (ekonomskoj) klasifikaciji minerali se dijele na rude, drago kamenje, industrijske minerale i one koji tvore stijene, kristalo-kemijska sistematika dijeli ih na skupine prema njihovoj kristalnoj strukturi i kemijskom sastavu (najviše ima silikata, oko 34%, zatim oksida i hidroksida, 25%, te sulfida, karbonata, fosfata i dr.), dok se kristalografski mogu podijeliti prema kristalnim sustavima. – Nazivi minerala izvedeni su većinom iz grčkog i latinskoga, zatim prema nazivu lokaliteta prvoga nalazišta ili prema imenima poznatih ljudi, a često završavaju sufiksom -lit (prema grč. λίϑος: kamen). – U medicini se mineralima nazivaju anorganski tjelesni sastojci i elektroliti.

Citiranje:
minerali. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 29. 1. 2023. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=41015>.