Mirković, hrvatska plemićka obitelj s Paga. Podrijetlom iz sjeverne Hrvatske, odakle su u XIV. st. prebjegli u Karlobag, gdje su postali članovi plemićkoga vijeća. Potkraj XIV. st. spominju se u Pagu, gdje su tijekom idućih stoljeća djelovali kao jedna od najuglednijih plemićkih obitelji. Paško plemstvo potvrdio im je 1457. mletački dužd Francesco Foscari. God. 1503. carski savjetnik i veleposlanik u Mlecima, Teodor de Gaiardis, braći Mati i Nikoli u ime cara Maksimilijana I. Habsburgovca podijelio je naslov palatinskih grofova i savjetnika. Austrijski nadvojvoda Karlo 1578. podijelio je viteško plemstvo austrijskih nasljednih zemalja Ivanu, njegovu bratu Frani i rođaku Nikoli. Ujedno je Ivan, za zasluge u ratovima u Ugarskoj, poveljom Rudolfa II. Habsburgovca 1583. stekao hrvatsko-ugarsko nasljedno plemstvo; 1584. zajedno je s bratom Franom i rođakom Nikolom bio upisan u plemstvo grada Senja. God. 1742. Mirkovići su bili primljeni u plemstvo grada Nina, a 1796. braća Josip i Aleksandar bili su primljeni u zadarsko plemićko vijeće. U XIX. st. predstavnici paškog ogranka obitelji sudjelovali su u preporodnome pokretu. Tako je Nikola, općinski načelnik 1892., bio upravitelj čitaonice Hrvatska sloga, dok je 1896. u kući braće Josipa, Ante i Frane bila otvorena pravaška Hrvatska čitaonica. Potomci paškog ogranka Mirkovića danas više ne žive na Pagu.
