struka(e):
Miroslav
humski knez
u drugoj polovici XII. st.

Miroslav, humski knez u drugoj polovici XII. st. Brat raškoga velikog župana Stefana Nemanje. Oženio se sestrom bosanskog bana Kulina. Došao je u sukob s papom Aleksandrom III. jer je štitio Kačiće, ubojice splitskoga nadbiskupa Arnerija (1180), zbog čega ga je optužio i splitski crkveni sabor iz 1185. Zajedno s braćom Nemanjom i Stracimirom uzalud je nastojao (1184–85) staviti Dubrovnik pod svoju vlast. Godine 1186. braća su sklopila mir s Dubrovčanima. Posljednji poznati povijesni dokument u kojem se spominje Miroslav ugovor je iz 1190. kojim mu je Dubrovnik osigurao pravo azila. Poznato je da je potom Nemanja dao Hum na upravu sinu Rastku. Kao zadužbinu podigao je Miroslav manastir sv. Petra i Pavla u Bijelome Polju na Limu, gdje je bilo i sjedište humskog episkopa. U manastirskoj crkvi nalazi se njegov portret iz 1196–99., izrađen u maniri bizantske umjetnosti s kraja XII. st., pri čem raskošni detalji odjeće upućuju na njegovo visoko podrijetlo (portret je dorađivan u XIV. st.). Za njega je pisano i glasovito Miroslavljevo evanđelje.

Citiranje:

Miroslav. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/41162>.